“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Đuričković, Tamara
Mjerenje digitalnog razvoja Crne Gore na primjeru eGovernment servisa
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
Measuring digital development of Montenegro on the example of eGovernment Services
PDF/A (pages)
Doktorska disertacija „Mjerenje digitalnog razvoja Crne Gore na primjeru eGovernment servisa" je nastala kao rezultat istraživanja, rada i iskustva u oblasti informatičke ekonomije i konkretno planiranja i razvoja eGovernmenta. Cilj izrade ove disertacije je prije svega bio da se poseban akcenat stavi na značaj razvoja eGovernmenta (kroz istraživanje razvoja 20 osnovnih javnih servisa) i procijeni njegov uticaj na digitalni razvoj u Crnoj Gori.
Tehnologija je svuda ista, i danas više nije pitanje izbora tehnologije u zavisnosti od troškova potrebnih za razvoj i primjenu određene tehnologije, koliko je veoma važno izabrati ono rješenje koje će biti brzo implementirano, efikasno obavljati svoju funkciju i zadovoljiti potrebe svih korisnika. Povećanje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora kroz upotrebu ICT-a mijenja način funkcionisanja javne administracije i prouzrokuje promjene u pogledu vještina koje je potrebno da posjeduju kako zaposleni u javnoj upravi, tako i građani koji žele da koriste prednosti ICT podržanih usluga. Posebno je važno procijeniti i sprovesti određene organizacione promjene koje su potrebne za efikasno funkcionisanje javne administracije u informacionom društvu. Da bi ovakve promjene dale pozitivne efekte, potrebno je sprovoditi analize postojećeg stanja u svim aspektima organizacije i poslovanja, ali isto tako posjedovati i jasnu strategiju sa konkretno definisanim ciljevima i aktivnostima. Osim toga, brzi razvoj tehnologije i paradigma promjena koja sa tim dolazi, donosi sa sobom i sva neophodna povećanja socio-ekonomskih istraživanja kako bi se obezbijedila formulacija politika koja će odgovoriti potrebama samog digitalnog društva. U tom smislu, značajan dio istraživanja je posvećen upotrebi ICT-a u cilju povećanja efikasnosti pružanja javnih usluga građanima i preduzećima.
Rad je, pored uvoda i zaključka, strukturiran u četiri dijela.
U prvom dijelu rada, akcenat je stavljen na uticaj informaciono-komunikacionih tehnologija na konkurentnost jedne privrede. Ključno pitanje koje je u fokusu prvog poglavlja jeste šta se podrazumijeva i šta karakteriše produktivnost jedne države. Kako vlade mogu da unaprijede tržišne uslove i šta je potrebno da urade kako bi dobile status konkurentne države tj. konkurentne ekonomije u odnosu na neku drugu zemlju, tj. ekonomiju, kao i koji je značaj primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u dostizanju takvog statusa.
Drugi dio detaljno daje pregled i analizu razvoja eGovernmenta kao oblika elektronskog poslovanja u javnoj upravi, modela implementacije i značaja uvođenja eGovernmenta, kao i uticaj eGovernmenta na IT okruženje. Pored toga, u ovom poglavlju su definisane i karakteristike eGovernment partnerstava, zatim značaj uvođenja eGovernmenta kao i prednosti i nedostaci primjene ICT-a u javnoj državnoj administraciji, ali isto tako i stepen uticaja eGovernmenta na današnje okruženje kroz analizu optimalnih tehnoloških investicija.
Treći dio rada obuhvata komparativnu analizu strategija razvoja eGovernmenta, kroz institucionalni i zakonodavni okvir, kao i analizu evropskih ciljeva i standarda. Za implementaciju bilo kojeg rješenja u javnoj upravi jedne zemlje, veoma je važno sagledati pozitivna i negativna iskustva implementacije istih ili sličnih rješenja u drugim zemljama. Posebna pažnja u ovom poglavlju je usmjerena i na pitanja koja se tiču zaštite podataka, privatnosti i naravno izazova za prevazilaženje digitalnog jaza, kako bi svi imali podjednake mogućnosti korišćenja elektronskih servisa.
U četvrtom dijelu, koji obuhvata metodologije istraživanja online javnih servisa daje se pregled različitih okvira za mjerenje eGovernmenta. Izborom odgovarajućeg metodološkog okvira daje se pregled stepena sofisticiranosti eGovernment servisa u Crnoj Gori, kao i njihov uticaj na digitalni razvoj Crne Gore. Istraživanje koje je sprovedeno u ovom dijelu je potvrdilo da je i u Crnoj Gori moguće primijeniti poznate i u svijetu opšte korišćene indikatore za procjenu nivoa razvijenosti i sofisticiranosti eGovernment rješenja. Takođe, na bazi dobijenih rezultata date su završne konstatacije u vezi procjene daljih aktivnosti u pogledu razvoja eGovernmenta u Crnoj Gori. Poseban akcenat na kraju ovog rada je dat na ukazivanje značaja primjene metodologija mjerenja nivoa razvijenosti eGovernment usluga u kontekstu šireg sagledavanja njihove korisnosti i daljeg strateškog planiranja razvoja ovih servisa i uopšte definisanja daljeg digitalnog razvoja Crne Gore.
PhD thesis „Measuring digital development of Montenegro on the example of eGovernment Services" was created as a result of research, work and experience in the field of information economy and specifically eGovernment planing and development. The main goal of this theses was to put a special emphasis on the importance of developing eGovernment (through research the level of development of 20 basic public services) and also to assess its impact on digital development in Montenegro.
Technology is everywhere the same, and today is no longer a question of choice of technology, depending on the costs required for the development and application of specific technologies, as it is very important to choose the solution that will be implemented quickly, efficiently perform their functions and meet the needs of all users. Increase of efficiency and transparency of public sector through the use of ICT is changing the way the public administration are functioning and causes changes in the terms of the skills that need to have both employed in public administration and citizens who want to take advantage of ICT supported services. It is especially important to evaluate and implement specific organizational changes that are necessary for the efficient functioning of the public administration in the information society. that these changes have given the positive effects, it is necessary to conduct analysis of existing conditions in all aspects of the organization and operations, but also to have a clear strategy with specifically defined goals and activities. In addition, the rapid development of technology and the paradigm change that comes with it, brings the necessary increase in socio-economic research in order to ensure the formulation of policies that will respond to the needs of the digital society. In this regard, a significant portion of research is devoted to the use of ICT in order to increase the efficiency of public services to citizens and businesses.
The thesis, in addition to the introduction and conclusion, is structured in four parts.
In the first part, emphasis is placed on the impact of the information and communication technologies on the competitiveness of an economy. The key question that is in the focus of the first chapter is, what is meant and what characterizes the productivity of a country. How can governments improve market conditions and what they need to do to gain the status of the competitive state ie the competitive economy in relation to another country, ie the economy and also what is the significance of information and communication technologies in achieving such a status.
The second part gives a detailed overview and analysis of the development of eGovernment as a form of electronic commerce in public administration, models of implementation and the importance of introducing eGovernment, as well as eGovernment impact on the IT environment. In addition, this section defines the characteristics of eGovernment partnerships, then the significance of the introduction of eGovernment and the advantages and disadvantages in the use of ICT in national public administration, but also the degree of influence of eGovernment in today's environment through the analysis of optimal technological investments.
The third part of the thesis includes a comparative analysis of eGovernment developing strategies, through institutional and legal framework, as well as an analysis of European goals and standards. For the implementation of any solution in the public administration of a country, it is important to understand the positive and negative experiences of implementation of the same or similar solutions in other countries. Special attention in this chapter is focused on issues related to data protection, privacy, and of course the challenges of overcoming the digital divide, so that all have equal opportunities to use electronic services.
In the fourth part, which includes research methods of online public services provides an overview of different frameworks for measuring eGovernment. By choosing an appropriate methodological framework gives an overview of the sophistication level of eGovernment services in Montenegro, as well as their impact on digital development of Montenegro. A survey that was conducted in this part has confirmed that in the case of Montenegro can be applied generally known and in the world used indicators to assess the level of development and sophistication of eGovernment solutions. Also, based on the obtained results, the final conclusions are given regarding the assessment of further activities for the development of eGovernment in Montenegro. A special emphasis at the end of this paper is given to pointing out the importance of application of methods of measuring the level of development of eGovernment services in the context of a broader consideration of their usefulness and further development of the strategic planning of development of these services and in the general defining of the further digital development of Montenegro.
information and communication technologies, eGovernment, benchmarking, information, governance, eCommerce, eGovernance
Serbian
Doktorska disertacija „Mjerenje digitalnog razvoja Crne Gore na primjeru eGovernment servisa" je nastala kao rezultat istraživanja, rada i iskustva u oblasti informatičke ekonomije i konkretno planiranja i razvoja eGovernmenta. Cilj izrade ove disertacije je prije svega bio da se poseban akcenat stavi na značaj razvoja eGovernmenta (kroz istraživanje razvoja 20 osnovnih javnih servisa) i procijeni njegov uticaj na digitalni razvoj u Crnoj Gori.
Tehnologija je svuda ista, i danas više nije pitanje izbora tehnologije u zavisnosti od troškova potrebnih za razvoj i primjenu određene tehnologije, koliko je veoma važno izabrati ono rješenje koje će biti brzo implementirano, efikasno obavljati svoju funkciju i zadovoljiti potrebe svih korisnika. Povećanje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora kroz upotrebu ICT-a mijenja način funkcionisanja javne administracije i prouzrokuje promjene u pogledu vještina koje je potrebno da posjeduju kako zaposleni u javnoj upravi, tako i građani koji žele da koriste prednosti ICT podržanih usluga. Posebno je važno procijeniti i sprovesti određene organizacione promjene koje su potrebne za efikasno funkcionisanje javne administracije u informacionom društvu. Da bi ovakve promjene dale pozitivne efekte, potrebno je sprovoditi analize postojećeg stanja u svim aspektima organizacije i poslovanja, ali isto tako posjedovati i jasnu strategiju sa konkretno definisanim ciljevima i aktivnostima. Osim toga, brzi razvoj tehnologije i paradigma promjena koja sa tim dolazi, donosi sa sobom i sva neophodna povećanja socio-ekonomskih istraživanja kako bi se obezbijedila formulacija politika koja će odgovoriti potrebama samog digitalnog društva. U tom smislu, značajan dio istraživanja je posvećen upotrebi ICT-a u cilju povećanja efikasnosti pružanja javnih usluga građanima i preduzećima.
Rad je, pored uvoda i zaključka, strukturiran u četiri dijela.
U prvom dijelu rada, akcenat je stavljen na uticaj informaciono-komunikacionih tehnologija na konkurentnost jedne privrede. Ključno pitanje koje je u fokusu prvog poglavlja jeste šta se podrazumijeva i šta karakteriše produktivnost jedne države. Kako vlade mogu da unaprijede tržišne uslove i šta je potrebno da urade kako bi dobile status konkurentne države tj. konkurentne ekonomije u odnosu na neku drugu zemlju, tj. ekonomiju, kao i koji je značaj primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u dostizanju takvog statusa.
Drugi dio detaljno daje pregled i analizu razvoja eGovernmenta kao oblika elektronskog poslovanja u javnoj upravi, modela implementacije i značaja uvođenja eGovernmenta, kao i uticaj eGovernmenta na IT okruženje. Pored toga, u ovom poglavlju su definisane i karakteristike eGovernment partnerstava, zatim značaj uvođenja eGovernmenta kao i prednosti i nedostaci primjene ICT-a u javnoj državnoj administraciji, ali isto tako i stepen uticaja eGovernmenta na današnje okruženje kroz analizu optimalnih tehnoloških investicija.
Treći dio rada obuhvata komparativnu analizu strategija razvoja eGovernmenta, kroz institucionalni i zakonodavni okvir, kao i analizu evropskih ciljeva i standarda. Za implementaciju bilo kojeg rješenja u javnoj upravi jedne zemlje, veoma je važno sagledati pozitivna i negativna iskustva implementacije istih ili sličnih rješenja u drugim zemljama. Posebna pažnja u ovom poglavlju je usmjerena i na pitanja koja se tiču zaštite podataka, privatnosti i naravno izazova za prevazilaženje digitalnog jaza, kako bi svi imali podjednake mogućnosti korišćenja elektronskih servisa.
U četvrtom dijelu, koji obuhvata metodologije istraživanja online javnih servisa daje se pregled različitih okvira za mjerenje eGovernmenta. Izborom odgovarajućeg metodološkog okvira daje se pregled stepena sofisticiranosti eGovernment servisa u Crnoj Gori, kao i njihov uticaj na digitalni razvoj Crne Gore. Istraživanje koje je sprovedeno u ovom dijelu je potvrdilo da je i u Crnoj Gori moguće primijeniti poznate i u svijetu opšte korišćene indikatore za procjenu nivoa razvijenosti i sofisticiranosti eGovernment rješenja. Takođe, na bazi dobijenih rezultata date su završne konstatacije u vezi procjene daljih aktivnosti u pogledu razvoja eGovernmenta u Crnoj Gori. Poseban akcenat na kraju ovog rada je dat na ukazivanje značaja primjene metodologija mjerenja nivoa razvijenosti eGovernment usluga u kontekstu šireg sagledavanja njihove korisnosti i daljeg strateškog planiranja razvoja ovih servisa i uopšte definisanja daljeg digitalnog razvoja Crne Gore.