“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti
Other Theses Metadata
The structure of the language of the Montenegrin interwar narrative prose - grammatical and stylistic aspects
[D. Radojević]
PDF/A (434 pages)
Nauka o jeziku / Linguistic science
Radulović, Zorica (mentor)
Badurina, Lada (komentor)
Glušica, Rajka, 1961- (član komisije)
Muratagić-Tuna, Hasnija (član komisije)
Nenezić, Sonja, 1972- (član komisije)
U radu je analizirana struktura jezika pripovjedačke proze četiri reprezentativna predstavnika ove prozne forme u periodu između dva svjetska rata u Crnoj Gori - Nikole Lopičića, Milovana Đilasa, Mihaila Lalića i Dušana Đurovića. Analiza je vršena na svim nivoima jezičke strukture sa gramatičkog (u širem značenju tog pojma) i stilističkog aspekta, uključujući, kroz lingvistiku teksta i tekstualnu stilistiku, i tekovine moderne lingvistike u istraživanje. Primijenjene su motode analize, sinteze, deskripcije i komparacije na više ravni. Rezultati istraživanja ukazali su na postojanje mnogih zajedničkih odlika izučavanih pripovjednih formi, među kojima se izdvaja inkorporiranje dijalekatski markiranih elementa crnogorskih narodnih govora u jezik literarnih junaka. Analiza je pokazala očigledan uticaj tradicije i elementa narodnog folklora u oblikovanju izučavanih narativnih tekstova, a na taj način ukazano je i na lingvokulturološku dimenziju analizirane proze.
The paper analyzes the structure of the language of the narrative prose of the four representatives of the prose form in the period between the two world wars in Montenegro - Nikola Lopicic, Milovan Djilas, Mihailo Lalic and Dusan Djurović. The analysis was carried out at all levels of linguistic structure from the grammatical (in the broad sense of the term) and stylistic perspectives, drawing on the latest developments in modern linguistics through text linguistics and textual stylistics. The methods of analysis, synthesis, description and comparison are applied at several levels. The research showed the existence of many common features in the investigated narrative forms, among which stands out the incorporation of the dialectal elements of the Montenegrin folk speeches in the language of their characters. The analysis has shown the obvious influence of the tradition and elements of folklore in shaping the investigated narrative texts, thus pointing to the linguistic and cultural dimension of the analyzed prose.
pripovjedačka proza, struktura jezika, stilske karakteristike, Nikola Lopičić, Milovan Đilas, Mihailo Lalić, Dušan Đurović
narrative prose, structure of language, stylistic features, Nikola Lopicic, Milovan Djilas, Mihailo Lalic, Dusan Djurovic
811.163'38:82(043.3)
Serbian
8010509
Tekst.
U radu je analizirana struktura jezika pripovjedačke proze četiri reprezentativna predstavnika ove prozne forme u periodu između dva svjetska rata u Crnoj Gori - Nikole Lopičića, Milovana Đilasa, Mihaila Lalića i Dušana Đurovića. Analiza je vršena na svim nivoima jezičke strukture sa gramatičkog (u širem značenju tog pojma) i stilističkog aspekta, uključujući, kroz lingvistiku teksta i tekstualnu stilistiku, i tekovine moderne lingvistike u istraživanje. Primijenjene su motode analize, sinteze, deskripcije i komparacije na više ravni. Rezultati istraživanja ukazali su na postojanje mnogih zajedničkih odlika izučavanih pripovjednih formi, među kojima se izdvaja inkorporiranje dijalekatski markiranih elementa crnogorskih narodnih govora u jezik literarnih junaka. Analiza je pokazala očigledan uticaj tradicije i elementa narodnog folklora u oblikovanju izučavanih narativnih tekstova, a na taj način ukazano je i na lingvokulturološku dimenziju analizirane proze.