“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Mugoša, Ana, 1981- (aut. code: 01077 - E-CRIS.CG)
Struktura kapitala u funkciji odlučivanja o merdžerima i akvizicijama
Razvojem savremenog načina poslovanja preduzeća i novih tržišnih zahtjeva, otvara se novi prostor za teorijsku i empirijsku analizu strukture kapitala. Ova tematika dobija na značaju kada se u obzir uzme činjenica da savremenu privredu karakterišu procesi spajanja i preuzimanja. Iz tog razloga, cilj disertacije jeste istražiti da li struktura kapitala, ocijenjena preko ciljnog stepena zaduženosti kompanije, utiče na odluke o merdžerima i akvizicijama. Analizom se želi utvrditi da li odstupanje stvarne od ciljne strukture kapitala preduzeća sticaoca utiče na vjerovatnoću sprovođenja merdžera i akvizicija i kako, nakon najave tog postupka, tržišta kapitala reaguju na ovu vrstu transakcija. Analiza je sprovedena u tri faze (poglavlje 3), na uzorku panela podataka 921 preduzeća iz Zapadne Evrope i 1.564 sprovedene transakcije u tom regionu, u periodu od 2003.-2010. godine. Podaci su dobijeni iz Bloomberg baze podataka. Postavljene su dvije istraživačke hipoteze. Prvom hipotezom se istražuje statistička značajnost odstupanja stvarnog od ciljnog stepena zaduženosti preduzeća sticaoca, kao faktora odlučivanja o merdžerima i akvizicijama. Drugom hipotezom se istražuje da li je reakcija tržišta kapitala na najave o merdžerima i akvizicijama niskozaduženih kompanija sticaoca pozitivna, tj. da li cijene akcija ovih kompanija rastu.
U prvoj fazi istraživanja ocijenjen je ciljni stepen zaduženosti, kao mjera ciljne strukture kapitala i definisana varijabla leveridž deficit, koja predstavlja odstupanje stvarnog od ciljnog stepena zaduženosti. U zavisnosti od znaka odstupanja, preduzeća su podijeljena na niskozadužena i visokozadužena. Ocjena ciljnog stepena zaduženosti izvršena je dvoetapnom metodom uopštenih najmanjih kvadrata (Feasible Generalized Least Squares, FGLS). U drugoj fazi istraživanja, primjenom probit regresionog modela, testirana je vjerovatnoća spajanja i preuzimanja u zavisnosti od leveridž deficita. Rezultati su pokazali da postoji veća vjerovatnoća spajanja i preuzimanja od strane niskozaduženih kompanija. Dokazano je da je odstupanje od ciljne strukture kapitala statistički značajan faktor u procesu spajanja i preuzimanja, posebno u kontekstu niskozaduženih preduzeća. Na osnovu dobijenih rezultata prihvaćena je prva hipoteza. U trećoj fazi istraživanja testirana je reakcija tržišta kapitala na najave preduzeća sticaoca o spajanju i preuzimanju u zavisnosti od leveridž deficita. Uspješnost transkacije i reakcija tržišta kapitala mjerene su prosječnim kumulativnim abnormalnim prinosima. Testiranje je izvršeno primjenom studije događaja, a rezultati su pokazali da prosječni kumulativni abnormalni prinosi opadaju u slučaju najave o spajanju i preuzimanju od strane niskozaduženih kompanija. Dokazano je da je reakcija tržišta kapitala na najave o merdžerima i akvizicijama od strane niskozaduženih kompanija negativna, tj. da cijene akcija ovih kompanija opadaju. Na osnovu dobijenih rezultata druga hipoteza nije prihvaćena. Dobijeni rezultati su u skladu s rezultatima prethodno sprovedenih istraživanja.
Contemporaneous manner of doing business and new market requirements, open up a new stage for theoretical and empirical analysis of capital structure. This topic becomes more significant when we take into account the fact that the modern economy is characterized by processes of mergers and acquisitions. For this reason, the aim of Doctoral thesis is to analyze whether capital structure, estimated by target debt ratio, impacts mergers and acquisitions decision making process. This analysis will determine whether the deviation from acquirer’s target debt ratio is associated with the probability of making a merger and acquisition, and how after the deal announcement, capital markets react to these transactions. The analysis was conducted in three phases on the panel data of 921 companies from Western Europe and 1,564 transactions carried out in that region, in period from 2003.-2010. The data was collected from the Bloomberg database. Two research hypotheses were formulated. The first hypothesis examines if the deviation of the actual from the target debt ratio is a statistically significant factor, which influences mergers and acquisitions decision process. The second hypothesis examines whether the reaction of the capital market to acquisition announcements of underleveraged firms is positive, i.e. whether share price of these companies rise.
In the first phase the target debt ratio was estimated and variable leverage deficit was defined, which represents the deviation of the actual from the target debt ratio. Depending on the sign of deviation, the companies were divided into underleveraged and overleveraged. The target debt ratio was estimated using Feasible Generalized Least Squares Method or FGLS. In the second stage regressions, the probability of making a merger and acquisition depending on leverage deficit was tested applying probit regression model. The results showed that there exists a higher probability for underleveraged acquirers to make a merger and acquisition. It has been proven that the deviation from the target capital structure is statistically significant factor in the mergers and acquisitions decision making process, especially in the context of underleveraged companies. Based on the probit regression results, the first hypothesis has been accepted. In the third phase, the capital market reaction to the deal announcement of acquirer was tested depending on the leverage deficit. The success of transactions and capital market reaction was measured by the average cumulative abnormal returns (CAR). Testing was performed using the event study methodology, and the results showed that the average cumulative abnormal returns decrease if the announcements of the takeover are made by the underleveraged acquirers. The results proved the negative capital market reaction on deal announcements of underleveraged companies, i.e. share prices of these companies decrease. Based on the event study results, the second hypothesis was rejected. The results are consistent with results of previously conducted research.
struktura kapitala, merdžeri i akvizicije, Zapadna Evropa, leveridž deficit, tržište kapitala
Capital structure, Mergers and Acquisitions, Western Europe, Leverage deficit, Capital market
658.168.1/.55:336.581(043.3)
Serbian
8171789
tekst.
Razvojem savremenog načina poslovanja preduzeća i novih tržišnih zahtjeva, otvara se novi prostor za teorijsku i empirijsku analizu strukture kapitala. Ova tematika dobija na značaju kada se u obzir uzme činjenica da savremenu privredu karakterišu procesi spajanja i preuzimanja. Iz tog razloga, cilj disertacije jeste istražiti da li struktura kapitala, ocijenjena preko ciljnog stepena zaduženosti kompanije, utiče na odluke o merdžerima i akvizicijama. Analizom se želi utvrditi da li odstupanje stvarne od ciljne strukture kapitala preduzeća sticaoca utiče na vjerovatnoću sprovođenja merdžera i akvizicija i kako, nakon najave tog postupka, tržišta kapitala reaguju na ovu vrstu transakcija. Analiza je sprovedena u tri faze (poglavlje 3), na uzorku panela podataka 921 preduzeća iz Zapadne Evrope i 1.564 sprovedene transakcije u tom regionu, u periodu od 2003.-2010. godine. Podaci su dobijeni iz Bloomberg baze podataka. Postavljene su dvije istraživačke hipoteze. Prvom hipotezom se istražuje statistička značajnost odstupanja stvarnog od ciljnog stepena zaduženosti preduzeća sticaoca, kao faktora odlučivanja o merdžerima i akvizicijama. Drugom hipotezom se istražuje da li je reakcija tržišta kapitala na najave o merdžerima i akvizicijama niskozaduženih kompanija sticaoca pozitivna, tj. da li cijene akcija ovih kompanija rastu.
U prvoj fazi istraživanja ocijenjen je ciljni stepen zaduženosti, kao mjera ciljne strukture kapitala i definisana varijabla leveridž deficit, koja predstavlja odstupanje stvarnog od ciljnog stepena zaduženosti. U zavisnosti od znaka odstupanja, preduzeća su podijeljena na niskozadužena i visokozadužena. Ocjena ciljnog stepena zaduženosti izvršena je dvoetapnom metodom uopštenih najmanjih kvadrata (Feasible Generalized Least Squares, FGLS). U drugoj fazi istraživanja, primjenom probit regresionog modela, testirana je vjerovatnoća spajanja i preuzimanja u zavisnosti od leveridž deficita. Rezultati su pokazali da postoji veća vjerovatnoća spajanja i preuzimanja od strane niskozaduženih kompanija. Dokazano je da je odstupanje od ciljne strukture kapitala statistički značajan faktor u procesu spajanja i preuzimanja, posebno u kontekstu niskozaduženih preduzeća. Na osnovu dobijenih rezultata prihvaćena je prva hipoteza. U trećoj fazi istraživanja testirana je reakcija tržišta kapitala na najave preduzeća sticaoca o spajanju i preuzimanju u zavisnosti od leveridž deficita. Uspješnost transkacije i reakcija tržišta kapitala mjerene su prosječnim kumulativnim abnormalnim prinosima. Testiranje je izvršeno primjenom studije događaja, a rezultati su pokazali da prosječni kumulativni abnormalni prinosi opadaju u slučaju najave o spajanju i preuzimanju od strane niskozaduženih kompanija. Dokazano je da je reakcija tržišta kapitala na najave o merdžerima i akvizicijama od strane niskozaduženih kompanija negativna, tj. da cijene akcija ovih kompanija opadaju. Na osnovu dobijenih rezultata druga hipoteza nije prihvaćena. Dobijeni rezultati su u skladu s rezultatima prethodno sprovedenih istraživanja.