“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Lučić, Miomirka
Vrijednosno utemeljenje kulturnog identiteta u postsocijalističkom periodu
na primjeru Crne Gore
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - sociološke/etnološke/antropološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Sociologija
Other Theses Metadata
The values foundation of cultural identity in the postsocialism period on the example of Montenegro
[M. Lučić]
PDF/A (271 pages)
Vidojević, Zoran (mentor)
Koković, Dragan (član komisije)
Vujačić , Lidija (član komisije)
Prilikom razmatranja kategorije kulturnog identiteta temeljno polazište analize predstavlja personalni i/ili kolektivni identitet, budući da je svaki pojedinac član određene društvene grupe čije su vrijednosne orijentacije, pogled na svijet, odnos sa Drugim određeni kulturom za koju vezuje svoju pripadnost. To na veoma eksplicitan način elaborira Edvard Kale, smatrajući da je ĉovjek pod snažnim uticajem kulture u kojoj oblikuje svoj pogled na svijet koji osjeća kao nešto prirodno dato. Ali da bismo upoznali ţivot ljudi izvan okvira vlastite kulture, potrebno je upoznati vlastitu kulturu (Kale, 1990).
Predmet rada Vrijednosno utemeljenje kulturnog identiteta u postsocijalističkom periodu na primjeru Crne Gore bazirali smo na vrijednosnom kontekstu, uzimajući u obzir odnos između tradicionalnih i modernih vrijednosti. Tradicionalni kulturni identitet je izraz unaprijed određenih društvenih uloga pomoću kojih je mjesto pojedinca u strukturi društvenih odnosa strogo definisano, te se kao odrednice tradicionalnog kulturnog identiteta navode postojanost i dugotrajnost (Castells, 2002). Za razliku od tradicionalnog identiteta, u modernom i postmodernom društvu identitet postaje fleksibilan, liĉan, podložan čestim preispitivanjima društvenih uloga i mogućnosti (Bauman, 2009a).
Cilj istraživanja se odnosi na utvršćivanje veze između pojedinih vrijednosnih orijentacija i njihovog uticaja na oblikovanje kulturnog identiteta u postsocijalistiĉkom periodu. Imajući u vidu heterogenost populacije, uzeli smo stratifikovani slučajni uzorak. Stratifikacija je izvršena prema starosnoj dobi, regionalnoj zastupljenosti, obrazovanju, nacionalnoj pripadnosti. Istraživanjem je obuhvaćeno 642 ispitanika, starosti od 18-82 godine.
Za prikupljanje podataka, kao instrument je konstruisan upitnik sa 40 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Osim pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, u upitniku smo koristili skale Likertovog tipa koje smo preuzeli iz do sada raĊenih istraţivanja na sliĉne teme (Đukanović&Bešić, 2000; Sekulić, 2011; Franceško, Kodţopeljić&Janičić, 2006). U skladu sa postavljenim ciljevima (opštim i posebnim) i hipotezama primijenili smo univarijantne i multivarijantne statistiĉko-matematičke metode, a za obradu podataka koristili smo SPSS 17 (program za statističku obradu podataka).
Istraţivanje je potvrdilo da u crnogorskom društvu u postsocijalistiĉkom periodu, ne moţemo govoriti o zanemarivanju tradicionalnih vrijednosti i njihovoj kompezaciji modernim vrijednostima. Rezultati istraţivanja upućuju na interferiranje tradicionalnih i modernih vrijednosti, kao i kolektivističke i individualističke vrijednosne orijentacije, a što je istovremeno proizvod ostataka tradicionalizma u kulturi crnogorskog društva.
Drugi aspekt koji smo analizirali, tiĉe se odnosa potrošaĉke kulture u odnosu na duhovnu, pri ĉemu su rezultati potvrdili preferiranje potrošačke kulture u odnosu na duhovnu, što je proizvod snažnog uticaja trţišne ideologije koja oblikuje svijest pojedinaca u kontekstu neoliberalnog poretka.
Treći aspekt, bez kojeg bi objašnjenje i razumijevanje kulturnog identiteta bilo nepotpuno, odnosi se na analizu uticaja procesa globalizacije na održivost lokalnog kulturnog identiteta. Globalizacija jeste proces koji permanentno prodire u lokalne kontekste utičući na njihovu rekonfiguraciju, pa smim tim i na promjene u sferi lokalnog kulturnog ambijenta. Shodno tome, na osnovu dobijenih rezultata zaključili smo da je globalizacija proces koji u velikoj mjeri determiniše određenje kulturnog identiteta u savremenom društvu.
U analizi rezultata istraţivanja poseban akcenat smo stavili, na prostornu i generacijsku dimenziju, ali nijesmo zanemarili uticaj koji religijska samoidentifikacija ima na odrţivost tradicionalnih vrijednosti. Rezultati dobijeni istraţivanjem potvrĊuju da je za mlaĊe starosne kategorije karakteristiĉno slabije podrţavanje elemenata tradicionalnih vrijednosnih orijentacija i veći stepen spremnosti za prihvatanje modernih vrijednosnih orijentacija, dok je za stariju kategoriju ispitanika (preko 55 godina) karakteristično podržavanje tradicionalnih vrijednosti. Prisustvo dihotomije u okviru analize odnosa spram tradicionalnih vrijednosti je uslovljeno duhom vremena u kojem se starija generacija socijalizovala i formirala svoj doživljaj kulturnog identiteta.
When considering the categories of cultural identity, the fundamental postulate of analysis represents personal and/or collective identity, since each individual is a member of a particular social group whose value orientations: view of the world and relationship with the other are defined by culture that is associated with their affiliation. Eduard Kale elaborates it in a very explicit way, considering that a person is under the strong influence of culture in which he forms his view of the world, which he feels as something that is naturally given. In order to be familiar with the life of people outside the borders of our own culture, it is necessary to be familiar with our own culture (Kale, 1990).
We based the subject of the paper Value Establishment of Cultural Identity in the Post-Socialist Period in the Example of Montenegro on the value context, taking into consideration the relationship between traditional and modern values. Traditional cultural identity is an expression of predefined social roles by which the individual‘s place in the structure of social relationships is strictly defined, so consistency and stability are stated as the determinants of traditional cultural identity (Castells, 2002). Unlike traditional identity, the identity in modern and postmodern society becomes flexible, personal, subject to frequent changes and frequent reconsiderations of social roles and possibilities (Bauman, 2009a).
The aim of the research refers to the establishment of relationship between certain value orientations and their influence on the formation of cultural identity in the post-socialist period. Taking into account the heterogeneity of the population, we took a stratified random sample. Stratification was performed according to the age, regional representation, education and nationality. The research included 642 examinees, aged 18-82.
The questionnaire with 41 open-ended and closed-ended questions was designed as an instrument for data collection. Besides open-ended and closed-ended questions in the questionnaire, we used Likert scales which we took from the researches on similar topics that were done until today (Đukanović&Bešić, 2000; Sekulić, 2011; Franceško, Kodţopeljić&Janiĉić, 2006). In accordance with the set objectives (general and specific) and hypotheses, we applied univariate and multivariate statistical and mathematical methods, and for data processing we used SPSS 17 (program for statistical data processing).
The research confirmed that we cannot talk about disregard of traditional values and their compensation with modern values in the Montenegrin society in the post-socialist period. The research results refer to interference of traditional and modern values, as well as the collectivist and individualistic value orientations, which is also the product of the remains of traditionalism in the culture of Montenegrin society.
The second aspect that we analyzed concerned the relationship of the consumer culture in relation to spiritual, wherein the results confirmed the preference of the consumer culture in relation to the spiritual, which was the product of a strong influence of the market ideology that shaped the consciousness of the individuals in the context of neoliberal order.
The third aspect, without which the explanation and understanding of cultural identity would be incomplete, referred to the analysis of influence of the process of globalization on sustainability of local cultural identity. Globalization is a process which permanently pervades local contexts affecting their reconfiguration and therefore the changes in the sphere of local cultural environment. Accordingly, on the basis of the obtained results, we have concluded that globalization is a process which greatly determines the definition of cultural identity in modern society.
In the analysis of the research results, we particularly emphasized spatial and generational dimension, but we did not disregard the influence that religious self-identification had on the sustainability of traditional values. The results obtained in the research, confirmed that weaker supporting of the elements of traditional value orientations and greater degree of willingness for acceptance of modern value orientations were typical for younger age categories, while supporting traditional values was typical for older category of the examinees (over 55 years). The presence of dichotomy within the analysis of the relations against traditional values is conditioned by the spirit of the time where older generation socialized and formed its experience of cultural identity.
kulturni identitet, tradicionalne vrijednosti, moderne vrijednosti, tradicionalizam, globalizacija, potrošaĉka kultura, postmodernost, postsocijalizam
cultural identity, traditional values, modern values, traditionalism, globalization, consumer culture, postmodernity, postsocialism
316.7(497.16)(043.3)
Serbian
8399373
Tekst.
Prilikom razmatranja kategorije kulturnog identiteta temeljno polazište analize predstavlja personalni i/ili kolektivni identitet, budući da je svaki pojedinac član određene društvene grupe čije su vrijednosne orijentacije, pogled na svijet, odnos sa Drugim određeni kulturom za koju vezuje svoju pripadnost. To na veoma eksplicitan način elaborira Edvard Kale, smatrajući da je ĉovjek pod snažnim uticajem kulture u kojoj oblikuje svoj pogled na svijet koji osjeća kao nešto prirodno dato. Ali da bismo upoznali ţivot ljudi izvan okvira vlastite kulture, potrebno je upoznati vlastitu kulturu (Kale, 1990).
Predmet rada Vrijednosno utemeljenje kulturnog identiteta u postsocijalističkom periodu na primjeru Crne Gore bazirali smo na vrijednosnom kontekstu, uzimajući u obzir odnos između tradicionalnih i modernih vrijednosti. Tradicionalni kulturni identitet je izraz unaprijed određenih društvenih uloga pomoću kojih je mjesto pojedinca u strukturi društvenih odnosa strogo definisano, te se kao odrednice tradicionalnog kulturnog identiteta navode postojanost i dugotrajnost (Castells, 2002). Za razliku od tradicionalnog identiteta, u modernom i postmodernom društvu identitet postaje fleksibilan, liĉan, podložan čestim preispitivanjima društvenih uloga i mogućnosti (Bauman, 2009a).
Cilj istraživanja se odnosi na utvršćivanje veze između pojedinih vrijednosnih orijentacija i njihovog uticaja na oblikovanje kulturnog identiteta u postsocijalistiĉkom periodu. Imajući u vidu heterogenost populacije, uzeli smo stratifikovani slučajni uzorak. Stratifikacija je izvršena prema starosnoj dobi, regionalnoj zastupljenosti, obrazovanju, nacionalnoj pripadnosti. Istraživanjem je obuhvaćeno 642 ispitanika, starosti od 18-82 godine.
Za prikupljanje podataka, kao instrument je konstruisan upitnik sa 40 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Osim pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, u upitniku smo koristili skale Likertovog tipa koje smo preuzeli iz do sada raĊenih istraţivanja na sliĉne teme (Đukanović&Bešić, 2000; Sekulić, 2011; Franceško, Kodţopeljić&Janičić, 2006). U skladu sa postavljenim ciljevima (opštim i posebnim) i hipotezama primijenili smo univarijantne i multivarijantne statistiĉko-matematičke metode, a za obradu podataka koristili smo SPSS 17 (program za statističku obradu podataka).
Istraţivanje je potvrdilo da u crnogorskom društvu u postsocijalistiĉkom periodu, ne moţemo govoriti o zanemarivanju tradicionalnih vrijednosti i njihovoj kompezaciji modernim vrijednostima. Rezultati istraţivanja upućuju na interferiranje tradicionalnih i modernih vrijednosti, kao i kolektivističke i individualističke vrijednosne orijentacije, a što je istovremeno proizvod ostataka tradicionalizma u kulturi crnogorskog društva.
Drugi aspekt koji smo analizirali, tiĉe se odnosa potrošaĉke kulture u odnosu na duhovnu, pri ĉemu su rezultati potvrdili preferiranje potrošačke kulture u odnosu na duhovnu, što je proizvod snažnog uticaja trţišne ideologije koja oblikuje svijest pojedinaca u kontekstu neoliberalnog poretka.
Treći aspekt, bez kojeg bi objašnjenje i razumijevanje kulturnog identiteta bilo nepotpuno, odnosi se na analizu uticaja procesa globalizacije na održivost lokalnog kulturnog identiteta. Globalizacija jeste proces koji permanentno prodire u lokalne kontekste utičući na njihovu rekonfiguraciju, pa smim tim i na promjene u sferi lokalnog kulturnog ambijenta. Shodno tome, na osnovu dobijenih rezultata zaključili smo da je globalizacija proces koji u velikoj mjeri determiniše određenje kulturnog identiteta u savremenom društvu.
U analizi rezultata istraţivanja poseban akcenat smo stavili, na prostornu i generacijsku dimenziju, ali nijesmo zanemarili uticaj koji religijska samoidentifikacija ima na odrţivost tradicionalnih vrijednosti. Rezultati dobijeni istraţivanjem potvrĊuju da je za mlaĊe starosne kategorije karakteristiĉno slabije podrţavanje elemenata tradicionalnih vrijednosnih orijentacija i veći stepen spremnosti za prihvatanje modernih vrijednosnih orijentacija, dok je za stariju kategoriju ispitanika (preko 55 godina) karakteristično podržavanje tradicionalnih vrijednosti. Prisustvo dihotomije u okviru analize odnosa spram tradicionalnih vrijednosti je uslovljeno duhom vremena u kojem se starija generacija socijalizovala i formirala svoj doživljaj kulturnog identiteta.