“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Božović, Petar
Audiovizuelno prevođenje i elementi kulture: korpusna analiza transfera sa studijom recepcije u Crnoj Gori
U ovom radu se razmatra problem kulturološkog transfera i recepcije vanjezičkih elemenata kulture u audiovizuelnom prevođenju (AVP). Pod ovim elementima smatramo lingvističke izraze koji se koriste u audiovizuelnim tekstovima a ukazuju na vanjezički entitet. Transfer tih elemenata i njihovog denotativnog, konotativnog, asocijativnog i ostalih nivoa značenja iz izvornog u ciljni lingokulturološki sistem predstavlja jedan od najtežih izazova u procesu ljudskog i mašinskog prevođenja što posebno dolazi do izražaja u slučaju veće asimetrije između izvorne i ciljne kulture u kojem slučaju su monokulturni i mikrokulturni elementi poznati izvornoj ali ne i ciljnoj publici. Specifična prostorna i vremenska ograničenja koja nameću modaliteti AVP- a koji se danas najčešće koriste dodatno otežavaju ovaj transfer.
U prvom dijelu istraživanja smo koristeći metodološke postupke i alate korpusne lingvistike sproveli analizu kulturološkog transfera nad namjenski napravljenim paralelnim englesko-crnogorskim korpusom Opus-MontenegrinSubs 1.0. Korpus se sastoji iz izvornog teksta na engleskom i prevoda na crnogorskom jeziku za ukupno 110 epizoda (u trajanju cca. 5.563 minuta) serija koje su emitovane na Radio-televiziji Crne Gore a koje je nacionalni javni servis ustupio za potrebe ovog istraživanja. Ovo je prvi elektronski korpus crnogorskog jezika koji je morfosintaksički anotiran i postavljen na onlajn konkordansere sa razvijenim algoritmima za napredne lingvističke pretrage poput Sketch Engine-a, (no)SketchEngine-a i KonText-a. U analizi je korištena taksonomija transfera koju je izradio translatolog Jan Pedersen. Rezultati pokazuju da se pri titlovanju najčešće koriste forenizirajuće prevodilačke strategije za transfer vanjezičkih elemenata kulture a da su faktori koji na to utiču centralnost datog elementa u odnosu na audiovizuelni tekst, gustina dijaloga, stepen transkulturalnosti elementa, vulnerabilnost modaliteta, kao i profil prevodioca.
U drugom dijelu istraživanja sproveli smo studiju recepcije koristeći metode eksperimentalnih istraživanja u lingvistici. Cilj eksperimenta bio je ustanoviti da li se očekivanja i preferencije krajnjih korisnika prema prevodilačkim strategijama koje se koriste za transfer elemenata kulture razlikuju u zavisnosti od modaliteta, kao i koja strategija dovodi do većeg pozitivnog kognitivnog efekta. Nadalje, istraživanje je imalo za cilj ispitati stavove krajnjih korisnika prema prevodilačkoj i jezičkoj politici na polju AVP-a u Crnoj Gori. Ukupno 132 učesnika je uzelo učešća u eksperimentu. Za instrumente je korišćen onlajn upitnik, intervju i namjenski napravljeni stimulusi. Rezultati koji su dobijeni iz eksperimenta su upoređeni sa onim koji su dobijeni u intervjuu i oni su potvrdili postavljene hipoteze na osnovu pilot studije koju smo sproveli a to su da: postoji pozitivna korelacija između pojedinih prevodilačkih tehnika koje se koriste za transfer elemenata kulture i pozitivne recepcije; preferencije korisnika kada je riječ o prevodilačkim strategijama za transfer elemenata kulture se razlikuju kod titlovanja i sinhronzacije, a uslovljene su modalitetom, stepenom enkodiranosti elementa kulture u verbalni humor izvornika, i stepenom transkulturalnosti samog elementa; ne postoji pozitivna korelacija kod velike većine ispitanika između različitih jezičkih standarda koji su korišteni pri prevođenju audiovizuelnih sadržaja i pozitivne recepcije, a mogući razlog za to je specifična prevodilačka kultura i tradicija heterogenosti tržišta kada je riječ o prisustvu različitih jezičkih standarda. U skladu sa UX modelom i taksonomijom studija recepcije AVP-a koju smo predstavili, istraživanje se može smjestiti u kauzalni SUP model, dok teorijski okvir pripada deskriptivnoj translatološkoj paradigmi.
This dissertation focuses on the problem of transfer of the elements of culture and reception of extralinguistic elements in audiovisual translation (AVT). Elements of culture are linguistic expressions that are used in audiovisual texts with reference to some extralinguistic entity. The transfer of these elements along with their denotative, connotative, associative and other levels of meaning from source into target liguocultural system represents one of the most difficult challenges in the process of human and machine translation which is especially evident in the case of a greater asymmetry between the source and target culture in which case monocultural and microcultural elements are known to the source but not the target audience. Specific spatial and temporal constraints typical for some of the most widely used AVT modalities pose an additional challenge for the process of translation.
In the first part of this research, we used the methodology and tools of corpus linguistics to carry out the analysis of transfer on the custom-made English-Montenegrin parallel corpus, Opus- MontenegrinSubs 1.0. This corpus consists of the source text in English and translations into Montenegrin for 110 episodes (ca. 5,563 minutes) of TV series that were televised on the Radio and Television of Montenegro from which the data and copyrights were obtained for the purpose of this research. This is the first electronic corpus of Montenegrin language which is fully morphologically and syntactically annotated and mounted on the online concordancers Sketch Engine, (no)Sketch Engine and KonText. We used Pedersen's taxonomy of strategies of transfer for the purpose of the analysis. The results suggest that the most frequently used strategies for the transfer of extralinguistic elements of culture are the foreignizing strategies and that the influencing factors on the choice of these strategies are the centrality of the element in the audiovisual text, dialogue density, the level of transculturality of element, vulnerability of the modality and translator's profile.
In the second part of this research, we conducted a reception study using the methodology of experimental linguistics. The goal was to get an insight into the expectations and preferences of end-users regarding the translation strategies that were used for the transfer and if these differ depending on the modalities as well as which strategy creates a greater positive cognitive effect.. Furthermore, this research aimed at showing the attitudes of end- users towards the translation and language policy in the area of the AVT in Montenegro. Overall, 132 participants took part in this research for which we used online questionnaire, interview, and custom-made stimuli. The obtained results confirmed the initial hypotheses that were set based on our pilot study: there is a positive correlation between translation strategy which is used for the transfer of the elements of culture and positive reception; the end-user's preferences regarding the transfer strategies in subtitling and dubbing differ and are influenced by such variables as modality, the degree of encodedness in the source text verbal humour, the degree of transculturality of the element; there is not a positive correlation between the language standards used in AVT in Montenegro and the positive reception the potential reasons for which could be a specific AVT culture and tradition of heterogeneous nature of the AVT market characterized by a continuous presence of different BCMS language standards. In line with the UX model and taxonomy of reception studies that we introduced in this dissertation, this research can be placed within the causal SDP model, while the theoretical framework is the one of Descriptive Translation Studies.
audiovizuelno prevođenje, translatologija, elementi kulture, korpusna lingvistika, eksperimentalna lingvistika, studije recepcije
audiovisual translation, translation studies, elements of culture, corpus linguistics, experimental linguistics, reception studies
81'25(043.3)
Serbian
8826125
Tekst.
U ovom radu se razmatra problem kulturološkog transfera i recepcije vanjezičkih elemenata kulture u audiovizuelnom prevođenju (AVP). Pod ovim elementima smatramo lingvističke izraze koji se koriste u audiovizuelnim tekstovima a ukazuju na vanjezički entitet. Transfer tih elemenata i njihovog denotativnog, konotativnog, asocijativnog i ostalih nivoa značenja iz izvornog u ciljni lingokulturološki sistem predstavlja jedan od najtežih izazova u procesu ljudskog i mašinskog prevođenja što posebno dolazi do izražaja u slučaju veće asimetrije između izvorne i ciljne kulture u kojem slučaju su monokulturni i mikrokulturni elementi poznati izvornoj ali ne i ciljnoj publici. Specifična prostorna i vremenska ograničenja koja nameću modaliteti AVP- a koji se danas najčešće koriste dodatno otežavaju ovaj transfer.
U prvom dijelu istraživanja smo koristeći metodološke postupke i alate korpusne lingvistike sproveli analizu kulturološkog transfera nad namjenski napravljenim paralelnim englesko-crnogorskim korpusom Opus-MontenegrinSubs 1.0. Korpus se sastoji iz izvornog teksta na engleskom i prevoda na crnogorskom jeziku za ukupno 110 epizoda (u trajanju cca. 5.563 minuta) serija koje su emitovane na Radio-televiziji Crne Gore a koje je nacionalni javni servis ustupio za potrebe ovog istraživanja. Ovo je prvi elektronski korpus crnogorskog jezika koji je morfosintaksički anotiran i postavljen na onlajn konkordansere sa razvijenim algoritmima za napredne lingvističke pretrage poput Sketch Engine-a, (no)SketchEngine-a i KonText-a. U analizi je korištena taksonomija transfera koju je izradio translatolog Jan Pedersen. Rezultati pokazuju da se pri titlovanju najčešće koriste forenizirajuće prevodilačke strategije za transfer vanjezičkih elemenata kulture a da su faktori koji na to utiču centralnost datog elementa u odnosu na audiovizuelni tekst, gustina dijaloga, stepen transkulturalnosti elementa, vulnerabilnost modaliteta, kao i profil prevodioca.
U drugom dijelu istraživanja sproveli smo studiju recepcije koristeći metode eksperimentalnih istraživanja u lingvistici. Cilj eksperimenta bio je ustanoviti da li se očekivanja i preferencije krajnjih korisnika prema prevodilačkim strategijama koje se koriste za transfer elemenata kulture razlikuju u zavisnosti od modaliteta, kao i koja strategija dovodi do većeg pozitivnog kognitivnog efekta. Nadalje, istraživanje je imalo za cilj ispitati stavove krajnjih korisnika prema prevodilačkoj i jezičkoj politici na polju AVP-a u Crnoj Gori. Ukupno 132 učesnika je uzelo učešća u eksperimentu. Za instrumente je korišćen onlajn upitnik, intervju i namjenski napravljeni stimulusi. Rezultati koji su dobijeni iz eksperimenta su upoređeni sa onim koji su dobijeni u intervjuu i oni su potvrdili postavljene hipoteze na osnovu pilot studije koju smo sproveli a to su da: postoji pozitivna korelacija između pojedinih prevodilačkih tehnika koje se koriste za transfer elemenata kulture i pozitivne recepcije; preferencije korisnika kada je riječ o prevodilačkim strategijama za transfer elemenata kulture se razlikuju kod titlovanja i sinhronzacije, a uslovljene su modalitetom, stepenom enkodiranosti elementa kulture u verbalni humor izvornika, i stepenom transkulturalnosti samog elementa; ne postoji pozitivna korelacija kod velike većine ispitanika između različitih jezičkih standarda koji su korišteni pri prevođenju audiovizuelnih sadržaja i pozitivne recepcije, a mogući razlog za to je specifična prevodilačka kultura i tradicija heterogenosti tržišta kada je riječ o prisustvu različitih jezičkih standarda. U skladu sa UX modelom i taksonomijom studija recepcije AVP-a koju smo predstavili, istraživanje se može smjestiti u kauzalni SUP model, dok teorijski okvir pripada deskriptivnoj translatološkoj paradigmi.