“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Tehnicko-tehnološke nauke
doktor nauka - mašinsko inženjerstvo
Univerzitet Crne Gore
Mašinski fakultet
Studijski program Mašinstvo
Other Theses Metadata
Model of improving environmental management system by multi-software
[J. Jovanović]
PDF/A (224 pages)
Krivokapić, Zdravko, 1958- (mentor)
Perović, Milan, 1939- (član komisije)
Filipović, Stanka, 1939- (član komisije)
Lazović, Vujica, 1963- (član komisije)
Arsovski, Zora (član komisije)
Doktorska disertacija "Model unapređenja sistema upravljanja zaštitom životne sredine primjenom multisoftvera" predstavlja prirodni nastavak istraživanja koja se odnose na primjenu Informaciono komunikacionih tehnologija (ICT) u modeliranju kvantifikovanja aspekata životne sredine. U ovoj disertaciji se opsežnom analizom literaturnih izvora, kao i analizom poslovanja organizacija u zemlji i okruženju razmatraju mogućnosti za kreiranje modela upravljanja zaštitom životne sredine primjenom više sistema sa obaveznom softverskom podrškom.
U cilju da se sistem upravljanja zaštitom životne sredine podigne na viši nivo primjenom naučnih metoda i multisoftvera, postavljene su četiri hipoteze koje u potpunosti prate razvoj samog modela:
HO: Modelima na bazi neuronskih mreža se obezbjeđuje objektivno i pouzdano ocjenjivanje uticaja na životnu sredinu.
H1: Uključivanje ciljeva zaštite životne sredine (ZŽS) u Balanced Scorecard (BSC) je moguće izvesti na bazi četiri modela.
H2: Modeli sa posebno kreiranim BSC mapama orjentisanim na zaštitu životne sredine daju najbolje rezultate u primjeni na bazi prirodnog eksperimenta.
H3:Primjenom multisoftvera obezbjeđuje se uravnotežen pristup sistemu upravljanja zaštitom životne sredine u odnosu na sistem koji nije softverski podržan.
Primjena neuronskih mreža kreiranih na velikom broju prikupljenih podataka organizacija sertifikovanih po standardu ISO 14001 su pokazali opravdanost u cilju postizanja objektivnog i pouzdanog vrednovanja uticaja na životnu sredinu nezavisno od djelatnosti organizacije. lako je ovaj ključni zahtjev standarda ISO 14001 u potpunosti zadovoljen, u cilju stvaranja sistema koji će obezbjedjivati stalno unapredjivanje ekoloških performansi analiziran je u svijetu široko rasprostranjen pristup strateškog sistema menadžmenta tzv. Balanced Scorecard (BSC). Mogućnosti za unapređenja pristupa Balanced Scorecard-a orjentisanih na zaštitu životne sredine su ispitivane kako na bazi analize literaturnih izvora tako i njihovom primjenom u realnom poslovnom okruženju. Na taj način su kreirana četiri pristupa BSC modela od kojih dva sa originalnim pristupom u kreiranju metrike ZŽS i njenog povezivanja sa konvencionalnim BSC modelom čime je i druga hipoteza dokazana.
U radu su prikazani kreirani modeli koji obuhvataju ne samo metriku zaštite životne sredine već i cjelokupnog poslovanja organizacije. Na bazi ekspertskog ocjenjivanja modela realizovanog u posljednjem poglavlju ukazano je da modeli koji sadrže dva BSC modela, od kojih je jedan orjentisan samo na zaštitu životne sredine, pružaju mnogo bolje rezultate u primjeni.
S obzirom na to da je u toku izgradnje samog modela kao i za njegovo konačno oblikovanje bilo neophodno donositi odluke na bazi analitičkog pristupa vrednovanjem relevantnih činjenica od strane većeg broja učesnika to su metodi multikriterijumskog odlučivanja (konkretno Analitički hijerarhijski proces (AHP) metod) bili nezaobilazni.
Objedinjavanjem rezultata u toku izrade doktorske disertacije kreiran je model za unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine koji u opštoj formi sadrži primjenu tri ključna pristupa:
• Vrednovanje uticaja na životnu sredinu primjenom neuronskih mreža
• Upotreba BSC sistema sa posebno kreiranim EKO BSC sistemom
• Vrednovanje metrike EKO BSC primjenom AHP metode odlučivanja
Primjena softverskih sistema u svim procesima značajno unapređuje poslovne performanse i stvara uslove za pravovremeno reagovanje na promjene unutar i van organizacije, pa su stoga oni u radu i upotrebljavani za sve pristupe i metode sadržane u konačnom modelu unapređenja zaštite životne sredine.
Doctoral dissertation "Model of improving environmental management system by multi-software" presents extensive research on information communication technology (ICT) utilization, specifically concerning the quantitative modeling of environmental aspects. Using existing literature and also analyzing organizational businesses in Montenegro and the wider region, we analyze possibilities for the creation of a model for environmental management system, using a different system with obligatory software support.
In order to improve environmental management system to a superior level, using scientific methods and multi-software, we establish four hypotheses that follow completely the model of development:
HO: Models based on neural networks would assure objective and reliable evaluation of environmental impacts.
H1: Incorporation of environmental protection objectives into the Balanced Scorecard (BSC) can be introduced based on four models.
H2: Models with specially created BSC maps that are oriented towards environmental management system produce the best results, based on practical experiments.
НЗ: Utilization of multi-software produces a balanced system approach for environmental management system, compared to a model that is not supported by the software.
Utilization of neural networks created on the basis of a large amount of data collected from organizations that are certified with ISO 14001, confirmed the achievement of objective and reliable evaluation of environmental impacts, regardless of the organizational sector of activity. Even when the basic demands of ISO 14001 are satisfied, in order to create a system that will provide constant improvement of ecological performance, we used a broadly based approach to improve a strategic management system called the Balanced Scorecard. The possibilities for improvement of the Balanced Scorecard approach, to orient it towards environmental protection, are verified based on the existing literature and on the application of this approach toward real businesses. Based on this, we created four BSC models. Two of those models have an original approach in creating environmental protection metrics and merge it with a conventional BSC. These models confirm our second hypothesis.
The research presents created models that include not only an environmental protection metrics but also incorporate the whole range of organizational business. Based on experimental evaluation of the models described in the last chapter, we point out that those models that contain two BSC models, and where one of them is oriented only towards environmerital protection, provide much better results.
The creation and final development of precise models requires decisions to be made that are based on analytical approaches calibrated with the relevant facts of the various participants. So we have to use methods of multi-criteria decision making (more precisely, an Analytic Hierarchy Process (AHP)).
Merging results during the writing of this doctorial dissertation, we created a model for improving environmental management system that contains three principal approaches:
• Evaluating effects on the environment using neuron networks
• Utilization of BSC systems with specially created ECO BSC systems
• Evaluation of a EKO BSC metrics using the AHP method of decision making
Utilization of software systems in all processes significantly improves business performance and creates conditions for rapid reactions and changes inside and outside organizations. Hence, the systems described in this research can be used for all approaches and methods contained in the final model of improving environmental management system.
Sistem menadžmenta zaštitom životne sredine, softver, neuronske mreže, Balanced Scorecard, aspekti i uticaji na životnu sredinu, poboljšavanje, odlučivanje
Doktorska disertacija "Model unapređenja sistema upravljanja zaštitom životne sredine primjenom multisoftvera" predstavlja prirodni nastavak istraživanja koja se odnose na primjenu Informaciono komunikacionih tehnologija (ICT) u modeliranju kvantifikovanja aspekata životne sredine. U ovoj disertaciji se opsežnom analizom literaturnih izvora, kao i analizom poslovanja organizacija u zemlji i okruženju razmatraju mogućnosti za kreiranje modela upravljanja zaštitom životne sredine primjenom više sistema sa obaveznom softverskom podrškom.
U cilju da se sistem upravljanja zaštitom životne sredine podigne na viši nivo primjenom naučnih metoda i multisoftvera, postavljene su četiri hipoteze koje u potpunosti prate razvoj samog modela:
HO: Modelima na bazi neuronskih mreža se obezbjeđuje objektivno i pouzdano ocjenjivanje uticaja na životnu sredinu.
H1: Uključivanje ciljeva zaštite životne sredine (ZŽS) u Balanced Scorecard (BSC) je moguće izvesti na bazi četiri modela.
H2: Modeli sa posebno kreiranim BSC mapama orjentisanim na zaštitu životne sredine daju najbolje rezultate u primjeni na bazi prirodnog eksperimenta.
H3:Primjenom multisoftvera obezbjeđuje se uravnotežen pristup sistemu upravljanja zaštitom životne sredine u odnosu na sistem koji nije softverski podržan.
Primjena neuronskih mreža kreiranih na velikom broju prikupljenih podataka organizacija sertifikovanih po standardu ISO 14001 su pokazali opravdanost u cilju postizanja objektivnog i pouzdanog vrednovanja uticaja na životnu sredinu nezavisno od djelatnosti organizacije. lako je ovaj ključni zahtjev standarda ISO 14001 u potpunosti zadovoljen, u cilju stvaranja sistema koji će obezbjedjivati stalno unapredjivanje ekoloških performansi analiziran je u svijetu široko rasprostranjen pristup strateškog sistema menadžmenta tzv. Balanced Scorecard (BSC). Mogućnosti za unapređenja pristupa Balanced Scorecard-a orjentisanih na zaštitu životne sredine su ispitivane kako na bazi analize literaturnih izvora tako i njihovom primjenom u realnom poslovnom okruženju. Na taj način su kreirana četiri pristupa BSC modela od kojih dva sa originalnim pristupom u kreiranju metrike ZŽS i njenog povezivanja sa konvencionalnim BSC modelom čime je i druga hipoteza dokazana.
U radu su prikazani kreirani modeli koji obuhvataju ne samo metriku zaštite životne sredine već i cjelokupnog poslovanja organizacije. Na bazi ekspertskog ocjenjivanja modela realizovanog u posljednjem poglavlju ukazano je da modeli koji sadrže dva BSC modela, od kojih je jedan orjentisan samo na zaštitu životne sredine, pružaju mnogo bolje rezultate u primjeni.
S obzirom na to da je u toku izgradnje samog modela kao i za njegovo konačno oblikovanje bilo neophodno donositi odluke na bazi analitičkog pristupa vrednovanjem relevantnih činjenica od strane većeg broja učesnika to su metodi multikriterijumskog odlučivanja (konkretno Analitički hijerarhijski proces (AHP) metod) bili nezaobilazni.
Objedinjavanjem rezultata u toku izrade doktorske disertacije kreiran je model za unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine koji u opštoj formi sadrži primjenu tri ključna pristupa:
• Vrednovanje uticaja na životnu sredinu primjenom neuronskih mreža
• Upotreba BSC sistema sa posebno kreiranim EKO BSC sistemom
• Vrednovanje metrike EKO BSC primjenom AHP metode odlučivanja
Primjena softverskih sistema u svim procesima značajno unapređuje poslovne performanse i stvara uslove za pravovremeno reagovanje na promjene unutar i van organizacije, pa su stoga oni u radu i upotrebljavani za sve pristupe i metode sadržane u konačnom modelu unapređenja zaštite životne sredine.