“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
Optimization of the model of rural development of Montenegro
[B. Bulatović]
PDF/A (296 listova)
Đurović, Gordana, 1964- (mentor)
Erjavec, Emil (član komisije)
Radović, Milivoje, 1972- (član komisije)
Doktorska disertacija analizira mogućnosti za optimizaciju modela ruralnog razvoja Crne Gore, polazeći od neophodnih zakonodavnih, institucionalnih, finansijskih i budžetskih pretpostavki. Crna Gora kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji mora sprovesti sveobuhvatne i brze promjene svog ukupnog društveno-ekonomskog sistema. Navedeno se odnosi i na poljoprivredu i ruralni razvoj, u oblastima definisanja politika, vrijednosti, razvojnog koncepta (čim prije taj
reformski proces otpočne, tim bolje).
Značaj odluke o početku pristupnih pregovora o punopravnom članstvu Crne Gore u najvećoj regionalnoj nadnacionalnoj organizaciji sui generis kakva je danas Evropska unija, nije potrebno posebno isticati, ali je važno podsjetiti da je danas Crna Gora (2013.) jedina zemlja regiona koja ima otvorene pristupne pregovore sa EU. Proces pristupanja mijenja crnogorsku poljoprivredu i
društvo u cjelini i usmjerava zemlju na kontinuirano usvajanje neophodnih standarda i u proizvodnji i u potrošnji, odnosno one koji vladaju na zajedničkom tržištu Unije. Pored navedenog, važno je imati na umu da proces pristupanja podrazumijeva velike finansijske obaveze i izuzetan napor sveukupne administracije, dok istovremeno, budući razvojni okvir crnogorske poljoprivrede postaje Zajednička poljoprivredna politika EU.
Crnogorskoj ekonomiji, pa i agraru kao njenom veoma važnom dijelu, nedostaje jasna i konzistentna vizija koja bi definisala, prije svega, objektivnu i kritičnu ocjenu stanja u ovoj oblasti, a zatim i jasan model razvoja kom težimo, odnosno cilj koji sebi postavljamo u narednom srednjem i dugoročnom razvojnom periodu, što uključuje i jasno definisanje ključnih sektora i prioriteta razvoja. Za ispunjenje takve zahtjevne agende reformi, pokazuju iskustva uspješnih novih zemalja
članica, više od svega potreban je najširi mogući društveni konsenzus ili novi društveni dogovor (new deal). Upravo iz tog razloga, ključna odrednica ovog rada jeste predlog ‘’mape puta’’ za redefinisanje i optimizaciju modela ruralnog razvoja Crne Gore (ali i crnogorskog cjelokupnog agrara), kao i sadržaj pregovora o pristupanju koje će Crna Gora voditi sa Evropskom komisijom u narednim godinama. Drugim riječima, ovaj rad nudi odgovore na sljedeća ključna pitanja:
• Koji su ključni principi funkcionisanja, kao i implikacije stalne evolucije CAP-a na oblikovanje poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore;
• koji su prioriteti i izazovi u pripremi i vođenju pregovora sa Evropskom komisijom u navedenim oblastima (potrebni zakonodavni, finansijski , kadrovski i institucionalni preduslovi);
• koje lekcije iz prethodnih talasa proširenja EU možemo koristiti u tom procesu;
• predlog optimizovanog modela ruralnog razvoja Crne Gore usklađen sa okvirom pregovora o budućem punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj Uniji,čiji je krajnji cilj priprema za suočavanje sa konkurentskim pritiscima u okviru jedinstvenog evopskog tržišta.
U skladu sa postavljenim predmetom i ciljem istraživanja, disertacija je strukturirana u okviru sljedećih sedam poglavlja:
I. Zaj ednička polj oprivredna politika EU kao okvir reforme crnogorske polj oprivrede;
II. Trgovinski odnosi i njihov uticaj na crnogorsku poljoprivredu;
III. Makroekonomska i socijalna kretanja u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u Crnoj Gori;
13
IV. Analiza usklađenosti crnogorskog zakonskog i insitucionalnog okvira u odnosu na zahtjeve
članstva u EU;
V. Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja u EU i Crnoj Gori;
VI. Preporuke za optimizaciju modela i neophodne reforme u oblasti ruralnog razvoja u Cnroj
Gori;
VII. Zaključci.
The PhD thesis discusses the possibilities for the optimization of Montenegrin model of Rural Development, taking into account necessary legislative, institutional, financial and budgetary preconditions. Montenegro, as a candidate country for the membership in the European Union, must conduct a comprehensive and quick transformation of its entire social and economic system. This is also relevant for agriculture and rural development, with an emphasis on policies,values,concepts of development (the sooner the reform process starts, the better) .The importance of the decision to open accession negotiations for full membership of Montenegro in the largest regional supranational organization sui generis, which is today the European Union,
should’t be especilally emphasised. It is important to remember that Montenegro is the only country of the region which opened the accession.negotiations. The accession process is changing the whole Montenegrin agriculture and society, where the focus is on the continuous adoption of EU standards in production and consumption, i.e. those established in the EU internal market. In addition, it is important to note that the accession process involves large financial liabilities and an extraordinary effort of the whole administration, while, simultaneoulsy, the compulsory framework for development of Montenegrin agriculture become the EU Common Agricultural Policy. Montenegrin economy, including agriculture as its important element, is misssing clear and consistent vision to define objective and critical assessment of the situation and an unambiguous model of development i.e. objectives set in the midterm and long-term period, including a clear definition of key sectors and development priorities. To fulfill such demanding reform agenda, the experience of successful new member states shows, the precondition is the broadest possible social consensus i.e. new social contract (new deal). Thereby, the key guideline of this dissertation is the proposal of a '' road map'' for the reformulation and optimization of the rural development of
Montenegro (and the entire agricultural sector), as well as the content of the accession negotiations with the European Commission. In other words, the thesis present answers to the following key questions:
• What are the key principles of implementation and the implications of the constant evolution of the European Common Agricultural Policy (CAP) on shaping of Montnenegrin Agriculture and Rural Development;
• What are the priorities and challenges for the period of preparation of negotiations with the European Commission in these areas (mandatory legal, financial, administrative and institutional conditions);
• What are the lessons learned from previous enlargements of the European Union that may be utilized in the process;
• Proposal of optimized model of rural development of Montenegro in line with the framework of negotiations for the full membership of Montenegro in the European Union, with an objective to prepare it to cope with the competitive pressures within the EU single market.
In line with the subject and aim of the dissertation, the thesis has been structured within the following seven chapters:
I. Common Agricultural Policy of the European Union as a Framework of Reform of the Montenegrin Agriculture ;
15
II. Trade Relations in the Agricultural Sector and their Impact on the Montenegrin Agriculture;
III. Macroeconomic Outlook and Socio-Economic Situation in the Agricultural and Rural Development Sector of Montenegro;
IV. Conformity assesment of Montenegrin Institutional and Legal Framework with the EU membership criteria;
V. Financing of Agriculture and Rural Development in the European Union and Montenegro;
VI. Recommendations for optimization of the model and necessary reforms of the Rural Development in Montenegro;
VII. Conclusions
Agriculture, Rural Development, Budget, Trade, Common Agricultural Policy,
Accession Negotiations
339.923:061.1EU]:631(043.3)
Serbian
513773793
Tekst.
Doktorska disertacija analizira mogućnosti za optimizaciju modela ruralnog razvoja Crne Gore, polazeći od neophodnih zakonodavnih, institucionalnih, finansijskih i budžetskih pretpostavki. Crna Gora kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji mora sprovesti sveobuhvatne i brze promjene svog ukupnog društveno-ekonomskog sistema. Navedeno se odnosi i na poljoprivredu i ruralni razvoj, u oblastima definisanja politika, vrijednosti, razvojnog koncepta (čim prije taj
reformski proces otpočne, tim bolje).
Značaj odluke o početku pristupnih pregovora o punopravnom članstvu Crne Gore u najvećoj regionalnoj nadnacionalnoj organizaciji sui generis kakva je danas Evropska unija, nije potrebno posebno isticati, ali je važno podsjetiti da je danas Crna Gora (2013.) jedina zemlja regiona koja ima otvorene pristupne pregovore sa EU. Proces pristupanja mijenja crnogorsku poljoprivredu i
društvo u cjelini i usmjerava zemlju na kontinuirano usvajanje neophodnih standarda i u proizvodnji i u potrošnji, odnosno one koji vladaju na zajedničkom tržištu Unije. Pored navedenog, važno je imati na umu da proces pristupanja podrazumijeva velike finansijske obaveze i izuzetan napor sveukupne administracije, dok istovremeno, budući razvojni okvir crnogorske poljoprivrede postaje Zajednička poljoprivredna politika EU.
Crnogorskoj ekonomiji, pa i agraru kao njenom veoma važnom dijelu, nedostaje jasna i konzistentna vizija koja bi definisala, prije svega, objektivnu i kritičnu ocjenu stanja u ovoj oblasti, a zatim i jasan model razvoja kom težimo, odnosno cilj koji sebi postavljamo u narednom srednjem i dugoročnom razvojnom periodu, što uključuje i jasno definisanje ključnih sektora i prioriteta razvoja. Za ispunjenje takve zahtjevne agende reformi, pokazuju iskustva uspješnih novih zemalja
članica, više od svega potreban je najširi mogući društveni konsenzus ili novi društveni dogovor (new deal). Upravo iz tog razloga, ključna odrednica ovog rada jeste predlog ‘’mape puta’’ za redefinisanje i optimizaciju modela ruralnog razvoja Crne Gore (ali i crnogorskog cjelokupnog agrara), kao i sadržaj pregovora o pristupanju koje će Crna Gora voditi sa Evropskom komisijom u narednim godinama. Drugim riječima, ovaj rad nudi odgovore na sljedeća ključna pitanja:
• Koji su ključni principi funkcionisanja, kao i implikacije stalne evolucije CAP-a na oblikovanje poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore;
• koji su prioriteti i izazovi u pripremi i vođenju pregovora sa Evropskom komisijom u navedenim oblastima (potrebni zakonodavni, finansijski , kadrovski i institucionalni preduslovi);
• koje lekcije iz prethodnih talasa proširenja EU možemo koristiti u tom procesu;
• predlog optimizovanog modela ruralnog razvoja Crne Gore usklađen sa okvirom pregovora o budućem punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj Uniji,čiji je krajnji cilj priprema za suočavanje sa konkurentskim pritiscima u okviru jedinstvenog evopskog tržišta.
U skladu sa postavljenim predmetom i ciljem istraživanja, disertacija je strukturirana u okviru sljedećih sedam poglavlja:
I. Zaj ednička polj oprivredna politika EU kao okvir reforme crnogorske polj oprivrede;
II. Trgovinski odnosi i njihov uticaj na crnogorsku poljoprivredu;
III. Makroekonomska i socijalna kretanja u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u Crnoj Gori;
13
IV. Analiza usklađenosti crnogorskog zakonskog i insitucionalnog okvira u odnosu na zahtjeve
članstva u EU;
V. Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja u EU i Crnoj Gori;
VI. Preporuke za optimizaciju modela i neophodne reforme u oblasti ruralnog razvoja u Cnroj
Gori;
VII. Zaključci.