“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Muhadinović, Milica, 1990-
Ostvarivanje globalnih ciljeva održivog razvoja kroz pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji
Dostizanje održivog razvoja se zasniva na ideji da sadašnje društvo mora zadovoljiti svoje potrebe, ali na način da se buduće generacije ne onemoguće da zadovolje iste potrebe. Ova (Brundtland) definicija održivog razvoja je prisutna od 80-ih godina XX vijeka, stvarajući svojevrsni fenomen koji zaokuplja pažnju širokog kruga zainteresovanih strana. Globalno pitanje održivosti je multidisciplinarno i kao takvo zahtijeva zajedničko pronalaženje „rješenja" i strategija koje će doprinijeti zadovoljavanju potreba društva na adekvatan način.
U njegovom ostvarenju, veoma bitnu ulogu igraju Sustainable Development Goals (SDGs), tj. Ciljevi održivog razvoja UN i Agenda 2030, usvojena 2015. godine, na period od 15 godina. Razdoblje Agende do 2030. godine je aktuelno, ne samo vremenski, već i sa aspekta sprovođenja samih ciljeva održivog razvoja. Svijet i Evropa, kao i Crna Gora, na putu ka evropskim demokratskim tekovinama i tekovinama zaštite životne sredine suočavaju se sa izazovom daljeg razvoja koji treba da bude zelen i održiv i koji će efikasno koristiti prirodne resurse, sa minimalnim posljedicama ili bez negativnih posljedica. Razvoj se danas nalazi na tehnološkoj, ekološkoj i društvenoj prekretnici, jer se blagostanje ne može postići bez prirodnih resursa, zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba i zdrave životne sredine koja vodi ka očuvanju zdravlja ljudi. Na tom putu, Ciljevi predstavljaju putokaz, ali ne i prečicu ka održivom razvoju. Čini se da od usvajanja Agende 2030 i potpisivanja Pariskog sporazuma, akademska debata o ovom pitanju nikad nije bila življa, uglavnom zbog naučnih dokaza koji ukazuju na veliki antropogeni uticaj na klimatske uslove, utičući na ekološku dimenziju održivog razvoja, koja povratno postavlja granicu napretku društva. Jasno je da bez ostvarenja sve tri dimenzije ne možemo pričati o održivom razvoju.
Kako je cilj ove disertacije bio da prikažemo dvije međusobno povezane razvojne agende (Agenda 2030 i EU integraciona agenda) i kako one utiču na razvoj Crne Gore, sa posebnim fokusom na oblast životne sredine i klimatskih promjena, koja predstavlja neizostavni dio održivog razvoja, u radu smo sproveli dvije analize. Prva analiza se odnosi na ulogu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte u određenim sektorima na održivi rast crnogorske ekonomije pomoću SVAR modela. Druga analiza se odnosi na finansijsku procjenu neophodnih ulaganja u izuzetno finansijski zahtjevnom usklađivanju sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Analize potvrđuju visok nivo komplementarnosti ovih procesa i predlažu konkretne korake koji će biti od pomoći u ostvarivanju obaveza preuzetih agendama.
Achieving sustainable development is based on the idea that the current society must meet its needs, but in a way that future generations are not prevented from meeting the same needs. This (Brundtland) definition of sustainable development has been present since the 1980s, creating a kind of phenomenon that captures the attention of a wide range of stakeholders. The global issue of sustainability is multidisciplinary and as such requires the joint finding of "solutions" and strategies that will contribute to meeting the needs of the society in an adequate way.
In its realization, the Sustainable Development Goals (SDGs) play a very important role, along with the Agenda 2030, adopted in 2015, for a period of 15 years. The period of the Agenda until 2030 is up to date, not only from the aspect of time, but also from the aspect of implementing goals of sustainable development. The world and Europe, as well as Montenegro on the road to European democratic and environmental values, face the challenge of further development which should be green and sustainable, which should use natural resources efficiently, with minimal or without negative consequences. Today, development is at a technological, ecological and social turning point, because well-being cannot be achieved without natural resources, satisfaction of basic human needs and a healthy environment that leads to the preservation of human health. Along the way, the Goals are a roadmap, but not a shortcut to sustainable development. It seems that since the adoption of the Agenda 2030 and the signing of the Paris Agreement, the academic debate on this issue has never been livelier, mainly due to scientific evidence showing a large anthropogenic impact on the climate, and subsequently on the ecological dimension of sustainable development. It is clear that without the realization of all three dimensions, we cannot talk about sustainable development.
As the aim of this dissertation was to present two interrelated development agendas (UN Agenda 2030 and EU integration agenda) and how they affect the development of Montenegro, with a special focus on the field of environment and climate change, which is an indispensable part of sustainable development, we conducted two analyzes. The first analysis refers to the role of reducing greenhouse gas emissions in certain sectors on the sustainable growth of the Montenegrin economy using the SVAR model. The second analysis refers to the financial assessment of the necessary investments in extremely financially demanding harmonization with the acquis communautaire in the field of environment and climate change. The analyzes confirm a high level of complementarity of these processes and suggest concrete steps which will be helpful in fulfilling the commitments made on the agendas.
ciljevi održivog razvoja, Crna Gora, EU, pristupanje EU, socio-ekonomska analiza
Sustainable Development Goals, Montenegro, EU, accession process, socio-
economic analysis
339.923:502.131.1(4-672 EU:497.16)(043.3)
Serbian
22035460
Tekst.
Dostizanje održivog razvoja se zasniva na ideji da sadašnje društvo mora zadovoljiti svoje potrebe, ali na način da se buduće generacije ne onemoguće da zadovolje iste potrebe. Ova (Brundtland) definicija održivog razvoja je prisutna od 80-ih godina XX vijeka, stvarajući svojevrsni fenomen koji zaokuplja pažnju širokog kruga zainteresovanih strana. Globalno pitanje održivosti je multidisciplinarno i kao takvo zahtijeva zajedničko pronalaženje „rješenja" i strategija koje će doprinijeti zadovoljavanju potreba društva na adekvatan način.
U njegovom ostvarenju, veoma bitnu ulogu igraju Sustainable Development Goals (SDGs), tj. Ciljevi održivog razvoja UN i Agenda 2030, usvojena 2015. godine, na period od 15 godina. Razdoblje Agende do 2030. godine je aktuelno, ne samo vremenski, već i sa aspekta sprovođenja samih ciljeva održivog razvoja. Svijet i Evropa, kao i Crna Gora, na putu ka evropskim demokratskim tekovinama i tekovinama zaštite životne sredine suočavaju se sa izazovom daljeg razvoja koji treba da bude zelen i održiv i koji će efikasno koristiti prirodne resurse, sa minimalnim posljedicama ili bez negativnih posljedica. Razvoj se danas nalazi na tehnološkoj, ekološkoj i društvenoj prekretnici, jer se blagostanje ne može postići bez prirodnih resursa, zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba i zdrave životne sredine koja vodi ka očuvanju zdravlja ljudi. Na tom putu, Ciljevi predstavljaju putokaz, ali ne i prečicu ka održivom razvoju. Čini se da od usvajanja Agende 2030 i potpisivanja Pariskog sporazuma, akademska debata o ovom pitanju nikad nije bila življa, uglavnom zbog naučnih dokaza koji ukazuju na veliki antropogeni uticaj na klimatske uslove, utičući na ekološku dimenziju održivog razvoja, koja povratno postavlja granicu napretku društva. Jasno je da bez ostvarenja sve tri dimenzije ne možemo pričati o održivom razvoju.
Kako je cilj ove disertacije bio da prikažemo dvije međusobno povezane razvojne agende (Agenda 2030 i EU integraciona agenda) i kako one utiču na razvoj Crne Gore, sa posebnim fokusom na oblast životne sredine i klimatskih promjena, koja predstavlja neizostavni dio održivog razvoja, u radu smo sproveli dvije analize. Prva analiza se odnosi na ulogu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte u određenim sektorima na održivi rast crnogorske ekonomije pomoću SVAR modela. Druga analiza se odnosi na finansijsku procjenu neophodnih ulaganja u izuzetno finansijski zahtjevnom usklađivanju sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Analize potvrđuju visok nivo komplementarnosti ovih procesa i predlažu konkretne korake koji će biti od pomoći u ostvarivanju obaveza preuzetih agendama.