“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Vrević, Erol
Razlike u stepenu uhranjenosti i nivou fizičke aktivnosti kod adolescenata koji žive u urbanim i mralnim oblastima Cme Gore
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - fizičko vaspitanje
Univerzitet Crne Gore
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje
Studijski program Fizička kultura
Other Theses Metadata
Differences in the nutritional status and the level of physical activity among adolescents living in urban and rural areas of Montenegro
PDF/A (listova)
Stepen uhranjenosti i nivo fizičke aktivnost su važni faktori za zdravlje adolescenata. Ovi faktori mogu varirati u zavisnosti od mjesta stanovanja. Cilj ove studije bio je procijeniti stepen uhranjenosti i nivo fizičke aktivnosti, kao i njihove razlike u odnosu na tip naselja u kojem adolescenti žive. Uzorak u ovom istraživanju činilo je 1503 adolescenata (46.3% muškaraca; 53.7% žena), sa prosječnom starošću od 15.7±0.7 godina. Stepen uhranjenosti je procijenjen korišćenjem indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa obima struka i tjelesne visine (WHtR) i procenta tjelesnih masti (BF). Nivo fizičke aktivnosti procijenjen je korišćenjem upitnika PAQ-C. Analiza razlika u stepenu uhranjenosti adolescenata iz urbanih i ruralnih oblasti provedena je korištenjem Chi-kvadrat testa (p<0.05), dok su razlike u fizičkoj aktivnosti ispitane t-testom za male i nezavisne uzorke (p<0.05). Podaci pokazuju da je 14.7% adolescenata muškog pola imalo prekomjernu težinu, dok je 10.1% bilo gojazno. Među adolescentkinjama, 12% je imalo prekomjernu težinu, a 3.1% je bilo gojazno. Nisu utvrđene značajne razlike u stepenu uhranjenosti među adolescentima iz urbanih i ruralnih područja (BMI, WHtR, BF) u cjelokupnom uzorku. Međutim, u pojedinim regijama zabilježene su statistički značajne razlike za pojedinačne varijable. Adolescenti muškog pola iz ruralnih pokazali su statistički značajno veći nivo fizičke aktivnosti u odnosu na svoje vršnjake iz urbanih područja (p=0.032). Pokazali su takođe veći nivo fizičke aktivnosti tokom slobodnog vremena (p=0.002), časova fizičkog vaspitanja (p=0.002), malog odmora (p=0.007) i velikog odmora (p=0.034). Adolescentkinje iz ruralnih bile su statistički značajno aktivnije od vršnjakinja iz urbanih oblasti samo tokom slobodnog vremena (p=0.020). Posmatrajući regije, potpuno identične razlike kao na ukupnom uzorku pokazali su adolescenti iz centralne regije Crne Gore, dok u sjevernoj i južnoj regiji statistički značajne razlike u ukupnom nivou fizičke aktivnosti nisu postojale, i ako su se razlike javile u pojedinim djelovima dana. Prema pomenutom može se zaključiti da bi problemu prekomjerne uhranjenosti i gojaznosti trebalo posvetiti pažnju jednako i u urbanim i u ruralnim sredinama, dok bi se dodatno trebale implementirati strategije za promociju fizičke aktivnosti među adolescentima u urbanim područjima, i obratiti pažnja na dalji proces urbanizacije kako bi se stvorili poboljšani uslovi za veću fizičku aktivnost adolescenata.
Nutritional status and physical activity levels are important factors for adolescent health. These factors may vary depending on the place of residence. The aim of this study was to assess the nutritional status and levels of physical activity, as well as their differences based on the type of settlement where the adolescents live. The sample in this study included 1503 adolescents (46.3% male; 53.7% female), with an average age of 15.7±0.7 years. Nutritional status was assessed using the Body Mass Index (BMI), Waist-to-Height Ratio (WHtR), and Body Fat Percentage (BF). Physical activity levels were assessed using the PAQ-C questionnaire. Differences in nutritional status among adolescents living in urban and rural areas were analyzed using the Chi-square test (p<0.05), while differences in physical activity levels were analyzed using the t-test for small and independent samples (p<0.05). According to BMI values, 14.7% of male adolescents were overweight, and 10.1% were obese, while 12% of female adolescents were overweight, and 3.1% were obese. No significant differences in nutritional status (BMI, WHtR, BF) were observed between adolescents from urban and rural areas in the general sample, although statistically significant differences existed in specific regions for certain variables. Male adolescents in rural areas had statistically significantly higher levels of physical activity compared to their urban counterparts (p=0.032). They also showed higher levels of physical activity during free time (p=0.002), physical education classes (p=0.002), short breaks (p=0.007), and lunch breaks (p=0.034). Female adolescents from rural areas were statistically significantly more active than their urban counterparts only during free time (p=0.020). Looking at the regions, adolescents from the central region of Montenegro showed identical differences as in the overall sample, while in the northern and southern regions, there were no statistically significant differences in overall levels of physical activity, even though differences existed at certain times of the day.
The findings suggest that efforts to address overweight and obesity should be equally prioritized in both urban and rural settings. Moreover, initiatives should be developed to encourage physical activity among urban adolescents, while also considering the impact of urbanization to enhance conditions that promote greater physical activity among this group.
Adolescenti, prekomjerna uhranjenost, gojaznost, fizička aktivnost, tip naselja
Adolescents, overweight, obesity, physical activity, type of settlement
Serbian
Stepen uhranjenosti i nivo fizičke aktivnost su važni faktori za zdravlje adolescenata. Ovi faktori mogu varirati u zavisnosti od mjesta stanovanja. Cilj ove studije bio je procijeniti stepen uhranjenosti i nivo fizičke aktivnosti, kao i njihove razlike u odnosu na tip naselja u kojem adolescenti žive. Uzorak u ovom istraživanju činilo je 1503 adolescenata (46.3% muškaraca; 53.7% žena), sa prosječnom starošću od 15.7±0.7 godina. Stepen uhranjenosti je procijenjen korišćenjem indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa obima struka i tjelesne visine (WHtR) i procenta tjelesnih masti (BF). Nivo fizičke aktivnosti procijenjen je korišćenjem upitnika PAQ-C. Analiza razlika u stepenu uhranjenosti adolescenata iz urbanih i ruralnih oblasti provedena je korištenjem Chi-kvadrat testa (p<0.05), dok su razlike u fizičkoj aktivnosti ispitane t-testom za male i nezavisne uzorke (p<0.05). Podaci pokazuju da je 14.7% adolescenata muškog pola imalo prekomjernu težinu, dok je 10.1% bilo gojazno. Među adolescentkinjama, 12% je imalo prekomjernu težinu, a 3.1% je bilo gojazno. Nisu utvrđene značajne razlike u stepenu uhranjenosti među adolescentima iz urbanih i ruralnih područja (BMI, WHtR, BF) u cjelokupnom uzorku. Međutim, u pojedinim regijama zabilježene su statistički značajne razlike za pojedinačne varijable. Adolescenti muškog pola iz ruralnih pokazali su statistički značajno veći nivo fizičke aktivnosti u odnosu na svoje vršnjake iz urbanih područja (p=0.032). Pokazali su takođe veći nivo fizičke aktivnosti tokom slobodnog vremena (p=0.002), časova fizičkog vaspitanja (p=0.002), malog odmora (p=0.007) i velikog odmora (p=0.034). Adolescentkinje iz ruralnih bile su statistički značajno aktivnije od vršnjakinja iz urbanih oblasti samo tokom slobodnog vremena (p=0.020). Posmatrajući regije, potpuno identične razlike kao na ukupnom uzorku pokazali su adolescenti iz centralne regije Crne Gore, dok u sjevernoj i južnoj regiji statistički značajne razlike u ukupnom nivou fizičke aktivnosti nisu postojale, i ako su se razlike javile u pojedinim djelovima dana. Prema pomenutom može se zaključiti da bi problemu prekomjerne uhranjenosti i gojaznosti trebalo posvetiti pažnju jednako i u urbanim i u ruralnim sredinama, dok bi se dodatno trebale implementirati strategije za promociju fizičke aktivnosti među adolescentima u urbanim područjima, i obratiti pažnja na dalji proces urbanizacije kako bi se stvorili poboljšani uslovi za veću fizičku aktivnost adolescenata.