Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export
Nedović-Vuković, Mirjana
Primjena regresionih modela u analizi trenda umiranja od malignih neoplazmi u Crnoj Gori, 1990–2018.godine
2024

https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:1884?tab=0#mda

Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
Academic metadata
Doktorska disertacija

Medicinske nauke

doktor medicinskih nauka
Univerzitet Crne Gore
Medicinski fakultet
Studijski program Medicina

Other Theses Metadata 

Analiza trenda identifikuje obrazac promjena u nizu vrijednosti koristeći statističke modele za procjenu i predviđanje trendova. Regresiono modelovanje je ključna statistička tehnika za analizu trenda. Maligne neoplazme su drugi po redu uzrok smrti u Crnoj Gori, kao i u Evropi i svijetu. Nema dostupnih informacija o kretanju smrtnosti od tumora u Crnoj Gori, ali su posljednjih godina sprovedene aktivnosti s ciljem suzbijanja tumora u Crnoj Gori kao prijetećeg entiteta po narodno zdravlje. Analiza trenda se široko koristi u epidemiologiji malignih neoplazmi, kliničkoj medicini i javnom zdravstvu. Izvještavanje o varijacijama u trendovima smrtnosti od tumora pomaže u mjerenju opterećenja koje po društvo nose neoplazme, razvoju zdravstvenih servisa i alociranju javnozdravstvenih resursa. Razumijevanje trendova smrtnosti od tumora omogućava donosiocima politika da donesu odgovarajuće odluke utemeljene na dokazima, da procijene efikasnost svojih intervencija i razviju javnozdravstvenu politiku s fokusom na ključnu populaciju, unaprijeđenje zdravstvene svijesti, poboljšanje metoda rane dijagnoze i kliničkog liječenja, a sve u cilju smanjenja smrtnosti od malignih tumora. Kako bi se nadomjestile nedostajuće analize trendova smrtnosti od malignih tumora i ocjene uticaja sprovedenih aktivnosti na smrtnost od malignih tumora u Crnoj Gori ciljevi ove studije su izračunavanje stopa umiranja (sirova, uzrasno-specifična i uzrasno-standardizovana) kod evidentiranih malignih neoplazmi u Crnoj Gori za period 1990–2018. godine, kao i primjena regresionih modela u analizi trenda umiranja od evidentiranih malignih neoplazmi u Crnoj Gori u ukupnoj populaciji za period 1990–2018. i modelovanje trenda umiranja od evidentiranih malignih neoplazmi u Crnoj Gori za period 1990–2018. godine prema polu i starosnim grupama. Metodologija Istraživanje je uključilo podatke o umiranju od malignih tumora za period od 1990. do 2018. godine. Godišnji broj umrlih od malignih tumora po polu i starosnim grupama su prikupljeni prema šiframa Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 9, MKB 10 šifra) za sljedeće tipove tumora: jednjaka (150, C15), želuca (151 ,C16), debelog crijeva - kolona i rektuma (153-154, C18-C21), jetre (155, C22) pankreasa, (157, C25), ždrijela (161, C32), pluća (162, C33-C34), melanoma kože (172, C43), dojke (174, C50), vrata materice (180, C53), jajnika (183, C56), prostate (185, C61) i mokraćne bešike (188, C67). Standardizovane stope umiranja izračunate su za ukupni nivo, po polu i starosti koristeći svjetsku standardnu populaciju. Trendovi umiranja procijenjeni su za svaki od navedenih tumora za ukupni nivo, po polu i starosnim grupama koristeći tri regresione metode: joinpoint regresiju, linearnu regresiju i Poasonovu regresiju. Rezultati U periodu od 1990. do 2018. godine, zabilježeni su sljedeći brojevi slučajeva smrti uzrokovanih malignim tumorima: 353 jednjaka, 1180 želuca, 2078 kolorektalnog, 1096 jetre, 1330 pankreasa, 856 grkljana, 7167 pluća, 281 melanoma kože, 2238 dojke, 438 vrata materice, 418 jajnika, 1184 prostate i 741 mokraćne bešike. Prosječan broj umrlih godišnje bio je: 12 za maligni tumor jednjaka (muškarci: 9.6, žene: 2.6), 40.7 za maligni tumor želuca (muškarci: 26.6, žene: 14.7), 71.7 za kolorektalni tumor (muškarci: 42.1, žene: 29.6), 37.8 za maligni tumor jetre (muškarci: 22.1, žene: 15.7), 45.9 za maligni tumor pankreasa (muškarci: 26.4, žene: 19.5), 29.5 za maligni tumor grkljana (muškarci: 24.2, žene: 5.3), 247.1 za maligni tumor pluća (muškarci: 189.1, žene: 58.0), 9.7 za melanom kože (muškarci: 5.0, žene: 4.7), 77.1 za maligni tumor dojke, 15.1 za maligni tumor vrata materice, 14.4 za maligni tumor jajnika, 40.8 za maligni tumor prostate, 25.6 za maligni tumor mokraćne bešike (muškarci: 19.1, žene: 6.5). Prosječna starosno-standardizovana stopa smrtnosti iznosila je 1.3/100,000 za maligni tumor jednjaka (muškarci: 2.3/100,000; žene: 0.5/100,000), 4.4/100,000 za maligni tumor želuca (muškarci: 6.4/100,000; žene: 2.7/100,000), 7.2/100,000 za kolorektalni tumor (muškarci: 9.5/100,000; žene: 5.3/100,000), 3.8/100,000 za maligni tumor jetre (muškarci: 5.1/100,000; žene: 2.8/100,000), 4.7/100,000 za maligni tumor pankreasa (muškarci: 6.2/100,000; žene: 3.4/100,000), 3.2/100,000 za maligni tumor grkljana (muškarci: 5.8/100,000; žene 1.1/100,000), 26.5/100,000 za maligni tumor pluća (muškarci: 44.8/100,000; žene: 11.4/100,000), 1.1/100,000 za melanom kože (muškarci: 1.2/100,000; žene: 1.0/100,000), 16.1 za maligni tumor dojke, 3.4/100,000 za maligni tumor vrata materice, 3.0/100,000 za maligni tumor jajnika, 8.3/100,000 za maligni tumor prostate, 2.4/100,000 za maligni tumor mokraćne bešike (muškarci: 4.1/100,000; žene: 1.1/100,000). Najučestaliji maligni tumori po smrtnosti u Crnoj Gori su: maligni tumor pluća, dojke i debelog crijeva za ukupni nivo; maligni tumor pluća, debelog crijeva i prostate kod muškaraca; maligni tumor dojke, pluća i debelog crijeva kod žena. Joinpoint regresijom registrovano je statistički značajno povećanje u standardizovanim stopama smrtnosti izraženo prosječnim godišnjim procentualnim promjenama (95%interval povjerenja) od: kolorektalnog tumora za ukupni nivo [2.6% (1.9–3.2)], za muškarce [2.6% (1.8–3.5)] i za žene [2.3% (1.3–3.3)]; malignog tumora pankreasa za ukupni nivo [1.7% (0.9–2.5)], za muškarce [1.3% (0.4–2.1)] i za žene [2.2% (0.9–3.5)]; malignog tumora grkljana od 1990–2003. za ukupni nivo [4.2% (1.1–7.4)]; malignog tumora pluća za ukupni nivo [1.0% (0.3–1.7)] i za žene [3.1% (1.9–4.2)], kao i za period 1990–2004. za ukupni nivo od 4.0%, za muškarce 2.8% i za žene 7.1%; od melanoma kože za ukupni nivo [0.027 (0.008–0.046)] i muški pol [0.052 (0.025–0.079)]; dojke [1.4% (0.9–2.0)], vrata materice materice [2.6% (1.3–3.8)]; jajnika [1.9% (0.6–3.3)]; maligni tumor prostate [2.4% (1.4–3.4)]; maligni tumor mokraćne bešike za ukupni nivo [2.0% (0.8–3.5)] i posebno za muškarce [2.2% (0.9–4.1)]. Zaključci Primijenjeni regresioni modeli su korisni za procjenu trendova smrtnosti od malignih tumora u Crnoj Gori. Nepovoljni trendovi naglašavaju hitnu potrebu za poboljšanjem mjera prevencije, ranog otkrivanja i liječenja tumora. Dalja istraživanja su ključna za identifikaciju uzroka ovih trendova i razvoj efikasnih strategija za kontrolu malignih tumora. U nacionalnim programima prevencije trebalo bi snažnije ciljati one faktore rizika koji su već prepoznati kao podobni za razvoj i smrtnost od malignih tumora, kao i najugroženije grupe. Ovakav ciljani pristup može poboljšati ishode i preokrenuti rast stope smrtnosti od raka u Crnoj Gori.