“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Medicinske nauke
doktor medicinskih nauka
Univerzitet Crne Gore
Medicinski fakultet
Studijski program Medicina
Other Theses Metadata
Infectious genesis of atherosclerosis
PDF/A (pages)
Uvod: Kardiovaskularne bolesti, sa aterosklerozom kao vodecim faktorom, glavni su uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Tradicionalni faktori rizika kao sto su hiperholesterolemija i hipertenzija ne objasnjavaju sve slucajeve ateroskleroze, pa se javlja potreba za istrazivanjem infektivnih uzroka bolesti. Sve je vise podataka koji ukazuju na to da hronicne infekcije niskopatogenim mikroorganizmima mogu izazvati inflamaciju koja vodi do razvoja ateroskleroze. Nova saznanja o infektivnoj etiologiji ateroskleroze otvaraju mogucnosti za razvoj inovativnih pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Ciljevi: Ispitati uticaj bakterije CP na aterosklerotski proces i definisati razlike izmedu plakova koji sadrze ovu bakteriju i onih koji je nemaju. Ciljevi ukljucuju utvrdivanje prisustva bakterije u arterijskim krvnim sudovima i analiziranje razlika izmedu pozitivnih i negativnih plakova, kao i poredenje klasicnih faktora rizika sa prisustvom bakterije.
Metode: Istrazivanje je sprovedeno na uzorcima tkiva krvnih sudova izuzetim tokom sudskomedicinskih obdukcija u Klinickom centru Crne Gore. Istrazivanje je radeno an 124 ispitanika, od kojih je 63 ispunilo kriterijume za analizu prisustva CP u aterosklerotskim plakovima. Tkivo je fiksirano u 4% formalinu i napravljeni su parafinski kalupi za histolosku analizu. Koriscena su antitijela za identifikaciju prisustva CP, kao i za analizu morfoloskih, celularnih i molekularnih karakteristika plakova. Statisticka analiza podataka ukljucivala je deskriptivne metode, Studentov t-test, ANOVA, x2 test i logisticku regresiju.
Rezultati: Prosjecna starost u trenutku smrti bila je 58,89 godina, pri cemu su CP negativne osobe bile statisticki znacajno starije u trneutku umiranja od CP pozitivnih (p < 0.001). BMI CP negativnih osoba bio je znacajno veci od BMI CP pozitivnih (p < 0.001). Analiza faktora rizika pokazala je znacajnu prisutnost hiperholesterolemije (p < 0.001) i dijabetesa mellitusa (p = 0.005) kod CP negativnih osoba. Logisticka regresija otkrila je negativnu korelaciju uzrasta (OR = 0.965), hiperholesterolemije (OR = 0.195), dijabetesa mellitusa (OR = 0.371), arterijske hipertenzije (OR = 0.448) i BMI (OR = 0.773) s CP pozitivnoscu plaka. Ispitano je 252 uzorka arterija, gdje nije bilo znacajnih razlika u intima-media debljini izmedu CP pozitivnih i negativnih plakova. Medutim, CP negativni plakovi imali su vecu ekspresiju kolagena I, elastina i kontraktilnih glatkih misicnih celija (p < 0.001), dok su CP pozitivni plakovi pokazali vecu ekspresiju kolagena III i vecu koncentraciju B limfocita (p < 0.001).SP110 je bio znacajno vise eksprimiran u CP negativnim plakovima u svim ispitivanim
arterijama.
Zakljucak: Rezultati ovog istrazivanja pokazali su da prisustvo CP u arterijskim plakovima moze biti povezano sa odredenim faktorima rizika i karakteristikama plaka. Kod CP negativnih plaka cesca je pojava faktora rizika kao sto su hiperholesterolemija, dijabetes melitus i pozitivna porodicna anamneza kardiovaskularnih bolesti. CP negativni plakovi pokazuju vece koncentracije kolagena I i elastina, dok CP pozitivni plakovi sadrze vise kolagena III i vecu prisutnost makrofaga, T limfocita i kontraktilnih glatkih misicnih celija. Ove razlike u sastavu plaka ukazuju na mogucnost razlicitih patoloskih procesa i inflamatornih odgovora izmedu CP pozitivnih i negativnih plaka. Ove nalaze treba dalje istraziti zbog nedostatka komparativnih studija o celularnosti inficiranih i neinficiranih plakova razlicitih stadijuma razvoja.
Introduction: Cardiovascular diseases, with atherosclerosis as the leading factor, are the major cause of morbidity and mortality worldwide. Traditional risk factors such as hypercholesterolemia and hypertension do not explain all cases of atherosclerosis, prompting the need to investigate infectious causes of the disease. There is increasing evidence that chronic infections with low-pathogenic microorganisms can induce inflammation leading to the development of atherosclerosis. New insights into the infectious etiology of atherosclerosis open up possibilities for developing innovative approaches in preventing cardiovascular diseases.
Objectives: The study aims to investigate the impact of CP on the atherosclerotic process and define differences between plaques containing this bacterium and those that do not. Objectives include determining the presence of the bacterium in arterial blood vessels and analyzing differences between positive and negative plaques, as well as comparing risk factors with the presence of the bacterium.
Methods: The research was conducted on tissue samples of blood vessels obtained through forensic autopsies at the Clinical Center of Montenegro. A total of 124 participants were examined, of whom 63 met the criteria for analyzing the presence of CP in atherosclerotic plaques. The tissue was fixed in 4% formalin, and paraffin blocks were made for histological analysis. Antibodies were used to identify the presence of CP, as well as to analyze the morphological, cellular, and molecular characteristics of the plaques. Statistical data analysis included descriptive methods, Student's t-test, ANOVA, %2 test, and logistic regression.
Results: The average age at the time of death was 58.89 years, with CP negative subjects being statistically significantly older at the time of death than CP positive ones (p < 0.001). The BMI of CP negative subjects was significantly higher than that of CP positive ones (p < 0.001). Risk factor analysis showed a significant presence of hypercholesterolemia (p < 0.001) and diabetes mellitus (p = 0.005) in CP negative subjects. Logistic regression revealed a negative correlation with age (OR = 0.965), hypercholesterolemia (OR = 0.195), diabetes mellitus (OR = 0.371), arterial hypertension (OR = 0.448), and BMI (OR = 0.773) with CP positivity in plaques. A total of 252 artery samples were examined, with no significant differences in intima-media thickness between CP positive and negative plaques. However, CP negative plaques showed higher expression of collagen I, elastin, and contractile smooth muscle cells (p < 0.001), while CP positive plaques exhibited a higher expression of collagen III and higher concentration of B lymphocytes (p < 0.001) and TNF-a (p < 0.001). SP110 was significantly more expressed in CP negative plaques in all examined arteries.
ateroskleroza, Chlamydia pneumoniae, infekcija, kardiovaskularne bolesti
Uvod: Kardiovaskularne bolesti, sa aterosklerozom kao vodecim faktorom, glavni su uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Tradicionalni faktori rizika kao sto su hiperholesterolemija i hipertenzija ne objasnjavaju sve slucajeve ateroskleroze, pa se javlja potreba za istrazivanjem infektivnih uzroka bolesti. Sve je vise podataka koji ukazuju na to da hronicne infekcije niskopatogenim mikroorganizmima mogu izazvati inflamaciju koja vodi do razvoja ateroskleroze. Nova saznanja o infektivnoj etiologiji ateroskleroze otvaraju mogucnosti za razvoj inovativnih pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Ciljevi: Ispitati uticaj bakterije CP na aterosklerotski proces i definisati razlike izmedu plakova koji sadrze ovu bakteriju i onih koji je nemaju. Ciljevi ukljucuju utvrdivanje prisustva bakterije u arterijskim krvnim sudovima i analiziranje razlika izmedu pozitivnih i negativnih plakova, kao i poredenje klasicnih faktora rizika sa prisustvom bakterije.
Metode: Istrazivanje je sprovedeno na uzorcima tkiva krvnih sudova izuzetim tokom sudskomedicinskih obdukcija u Klinickom centru Crne Gore. Istrazivanje je radeno an 124 ispitanika, od kojih je 63 ispunilo kriterijume za analizu prisustva CP u aterosklerotskim plakovima. Tkivo je fiksirano u 4% formalinu i napravljeni su parafinski kalupi za histolosku analizu. Koriscena su antitijela za identifikaciju prisustva CP, kao i za analizu morfoloskih, celularnih i molekularnih karakteristika plakova. Statisticka analiza podataka ukljucivala je deskriptivne metode, Studentov t-test, ANOVA, x2 test i logisticku regresiju.
Rezultati: Prosjecna starost u trenutku smrti bila je 58,89 godina, pri cemu su CP negativne osobe bile statisticki znacajno starije u trneutku umiranja od CP pozitivnih (p < 0.001). BMI CP negativnih osoba bio je znacajno veci od BMI CP pozitivnih (p < 0.001). Analiza faktora rizika pokazala je znacajnu prisutnost hiperholesterolemije (p < 0.001) i dijabetesa mellitusa (p = 0.005) kod CP negativnih osoba. Logisticka regresija otkrila je negativnu korelaciju uzrasta (OR = 0.965), hiperholesterolemije (OR = 0.195), dijabetesa mellitusa (OR = 0.371), arterijske hipertenzije (OR = 0.448) i BMI (OR = 0.773) s CP pozitivnoscu plaka. Ispitano je 252 uzorka arterija, gdje nije bilo znacajnih razlika u intima-media debljini izmedu CP pozitivnih i negativnih plakova. Medutim, CP negativni plakovi imali su vecu ekspresiju kolagena I, elastina i kontraktilnih glatkih misicnih celija (p < 0.001), dok su CP pozitivni plakovi pokazali vecu ekspresiju kolagena III i vecu koncentraciju B limfocita (p < 0.001).SP110 je bio znacajno vise eksprimiran u CP negativnim plakovima u svim ispitivanim
arterijama.
Zakljucak: Rezultati ovog istrazivanja pokazali su da prisustvo CP u arterijskim plakovima moze biti povezano sa odredenim faktorima rizika i karakteristikama plaka. Kod CP negativnih plaka cesca je pojava faktora rizika kao sto su hiperholesterolemija, dijabetes melitus i pozitivna porodicna anamneza kardiovaskularnih bolesti. CP negativni plakovi pokazuju vece koncentracije kolagena I i elastina, dok CP pozitivni plakovi sadrze vise kolagena III i vecu prisutnost makrofaga, T limfocita i kontraktilnih glatkih misicnih celija. Ove razlike u sastavu plaka ukazuju na mogucnost razlicitih patoloskih procesa i inflamatornih odgovora izmedu CP pozitivnih i negativnih plaka. Ove nalaze treba dalje istraziti zbog nedostatka komparativnih studija o celularnosti inficiranih i neinficiranih plakova razlicitih stadijuma razvoja.