“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Sociologija
Other Theses Metadata
Democratic transition in South and Eastern Europe
PDF/A (pages)
Tranzicija, kao jedan od najčešće pominjanih sociološko-politikoloških pojmova današnjice, ne znači ništa drugo, nego prelaz iz jednog u drugo, željeno stanje, to jest kretanje od nedemokratskih političkih režima (autoritarnih, totalitarnih, posttotalitarnih i sultanističkih) prema demokratskom režimu. U prelaznom periodu, to jest tranziciji, formiraju se novi politički i ukupni društveni odnosi koji se šire i postaju nužni uslovi funkcionisanja novog političkog i, cjelokupnog, novog socijalnog sistema. Posmatrano s tog aspekta, u ovom radu se istražuje kompleksan proces demokratske tranzicije u društvima Južne i Istočne Evrope. U prvom dijelu rada razmotrićemo političke stranke, stranačke sisteme i političke režime u procesu demokratske tranzicije. Vidjećemo koje su to karakteristike političkih stranaka, stranačkih sistema i političkih režima, to jest autoritarnog, totalitarnog, post- totalitarnog, sultanističkog, pa i demokratskog režima. U drugom dijelu govorimo o fenomenu demokratske tranzicije. Usresređujemo se na: 1) definisanje demokratske tranzicije, kao jednog izuzetno popularnog sociološko-politikološkog pojma; 2) analizu aktera demokratske tranzicije; 3) sociološko-politikološko razmatranje demokratizacije (talasi demokratizacije) i liberalizacije; 4) sociološko-politikološku analizu društveno-političkih elita u procesu demokratske tranzicije; 5) razmatranje sociološko-politikoloških aspekta konsolidacije demokratije i 6) pokušaj da se da finalni odgovor šta se uopšte želi postići demokratskom tranzicijom. U trećem dijelu rada istražujemo demokratsku tranziciju u Južnoj Evropi, to jest u španskom, portugalskom i grčkom društvu. Kao što ćemo i vidjeti, riječ je o izuzetno uspješnom procesu, koji je zahvaljujući unutrašnjim društveno-političkim činiocima brzo završen. To je bio direktan prelaz iz polu-periferije svjetskog sistema (autoritarni režim, diktatura) u centar svjestskog sistema (demokratija). U četvrtom dijelu rada usresređujemo se na demokratsku tranziciju u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, to jest u ruskom, poljskom, rumunskom, čehoslovačkom, mađarskom, bugarskom i crnogorskom društvu. U petom, posljednjem dijelu rada, govorićemo o krizi demokratije na globalnom nivou. Pokušaćemo da navedemo argumente, koji idu u prilog našoj pretpostavci da je liberalna demokratija danas u jednoj ozbiljnoj krizi. U zaključku ovog rada, prezentiraćemo rezultate našeg istraživanja, to jest vidjećemo da li su naše hipoteze potvrđene ili oborene.
Transition, as one of the most popular sociological and political concepts of today, means nothing but the transition from one state to another one, the desired state, that is, the movement from undemocratic political regimes (authoritarian, totalitarian, post totalitarian and sultan) to democratic regimes. During the transitional period, that is, the transition, new political and overall social relations are being formed, and they are spreading and becoming the necessary conditions for the functioning of the new political and, overall, the new social system. Observed from this aspect, this paper discusses a complex process of the democratic transition in the societies of South and East Europe. In the first part of the paper, we will consider political parties, the party system and political regimes in the process of the democratic transition. We will see what the characteristics of political parties are, the party systems and the political regimes, that is, authoritarian, totalitarian, post- totalitarian, sultan and democratic regimes. In the second part we are talking about the phenomenon of the democratic transition. We focus on: 1) defining a democratic transition, as an extremely popular sociological and political concept; 2) analysis of the actors of the democratic transition; 3) sociological and political analysis of democratization (waves of democratization) and liberalization; 4) sociological and political analysis of social-political elites in the process of the democratic transition; 5) consideration of the sociological and political aspects of the consolidation of democracy; and 6) the attempt to give a final answer to what is to be achieved at all in the democratic transition. In the third part of the paper, we are discussing the democratic transition in Southern Europe, that is, in Spanish, Portuguese and Greek society. As we will see, it was a very successful process, which, thanks to its internal social-political factors, was rapidly completed. It was a direct transition from the semi-periphery system of the world (authoritarian regime, dictatorship) into the center of the world system (democracy). In the fourth part of the paper, we focus on the democratic transition in Eastern and Southeastern Europe, that is, in Russian, Polish, Romanian, Czechoslovak, Hungarian, Bulgarian and Montenegrin society. In the fifth, the last part of the paper, we will talk about the crisis of democracy on a global level. We will try to give arguments that support our assumption that liberal democracy is in a serious crisis today. In the conclusion of this paper, we will present the results of our research, that is, we will see if our hypotheses have been confirmed or overturned.
Tranzicija, kao jedan od najčešće pominjanih sociološko-politikoloških pojmova današnjice, ne znači ništa drugo, nego prelaz iz jednog u drugo, željeno stanje, to jest kretanje od nedemokratskih političkih režima (autoritarnih, totalitarnih, posttotalitarnih i sultanističkih) prema demokratskom režimu. U prelaznom periodu, to jest tranziciji, formiraju se novi politički i ukupni društveni odnosi koji se šire i postaju nužni uslovi funkcionisanja novog političkog i, cjelokupnog, novog socijalnog sistema. Posmatrano s tog aspekta, u ovom radu se istražuje kompleksan proces demokratske tranzicije u društvima Južne i Istočne Evrope. U prvom dijelu rada razmotrićemo političke stranke, stranačke sisteme i političke režime u procesu demokratske tranzicije. Vidjećemo koje su to karakteristike političkih stranaka, stranačkih sistema i političkih režima, to jest autoritarnog, totalitarnog, post- totalitarnog, sultanističkog, pa i demokratskog režima. U drugom dijelu govorimo o fenomenu demokratske tranzicije. Usresređujemo se na: 1) definisanje demokratske tranzicije, kao jednog izuzetno popularnog sociološko-politikološkog pojma; 2) analizu aktera demokratske tranzicije; 3) sociološko-politikološko razmatranje demokratizacije (talasi demokratizacije) i liberalizacije; 4) sociološko-politikološku analizu društveno-političkih elita u procesu demokratske tranzicije; 5) razmatranje sociološko-politikoloških aspekta konsolidacije demokratije i 6) pokušaj da se da finalni odgovor šta se uopšte želi postići demokratskom tranzicijom. U trećem dijelu rada istražujemo demokratsku tranziciju u Južnoj Evropi, to jest u španskom, portugalskom i grčkom društvu. Kao što ćemo i vidjeti, riječ je o izuzetno uspješnom procesu, koji je zahvaljujući unutrašnjim društveno-političkim činiocima brzo završen. To je bio direktan prelaz iz polu-periferije svjetskog sistema (autoritarni režim, diktatura) u centar svjestskog sistema (demokratija). U četvrtom dijelu rada usresređujemo se na demokratsku tranziciju u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, to jest u ruskom, poljskom, rumunskom, čehoslovačkom, mađarskom, bugarskom i crnogorskom društvu. U petom, posljednjem dijelu rada, govorićemo o krizi demokratije na globalnom nivou. Pokušaćemo da navedemo argumente, koji idu u prilog našoj pretpostavci da je liberalna demokratija danas u jednoj ozbiljnoj krizi. U zaključku ovog rada, prezentiraćemo rezultate našeg istraživanja, to jest vidjećemo da li su naše hipoteze potvrđene ili oborene.